Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Zaposleni i bivši zaposleni koji smatraju da im je povrijeðeno neko pravo iz rada ili po osnovu rada, zaštitu tih prava treba da ostavare u zakonskoj proceduri pred sudom, Agencijom za mirno rješavnje radnih sporova ili kod Inspekcije rada, ocijenio je danas Socijalni savjet. Na konstitutivnoj sjednici tog tijela razmotrena je informacija o aktuelnim štrajkovima u Crnoj Gori, saopšteno je iz Vladinog Biroa za odnose sa javnošæu. Savjet je ocijenio da su ekonomska tranzicija i procesi prestrukturiranja ekonomije uslovili su izmjenu privredne strukture, u kojoj dominantnu ulogu ima sektor usluga, dok je uèešæe industrije i poljoprivrede smanjeno. Ti procesi su, kako je saopšteno, izazvali i krupne promjene na tržištu rada, a prije svega su doveli do strukturne neravnoteže izmeðu ponude i tražnje za radom, što je za posljedicu imalo pogoršanje socio-ekonomskog položaja veæeg broja radnika. Ocijenjeno je da je dodatni uticaj na to je imala globalna ekonomska kriza, èije su se posljedice odrazile kako na bankarski, tako i na privredni sektor, kao i na tržište rada. „Iskazujuæi puno razumijevanje za probleme sa kojima se suoèavaju radnici koji se nalaze u štrajku, bilo da se radi o steèaju, proglašenju tehnološkog viška, neizmirenim zaradama ili nekim drugim neriješenim statusom, Savjet je preporuèio da se svi ti problemi rješavaju u skladu sa postojeæim zakonodavnim okvirom i u odgovarajuæim institucijama“, kaže se u saopštenju. Ukazano je, kako se navodi, da je Zakonom o štrajku utvrðeno pravo zaposlenih da radi zaštite svojih profesionalnih i ekonomskih interesa obustave rad kod poslodavca. Dodaje se da je uvoðenje štrajka strogo formalni postupak i da odluku o stupanju u štrajk može donijeti sindikat zaposlenih kod poslodavca, odnosno više od polovine zaposlenih radnika. Naglašeno je da je uvoðenjem steèaja kod poslodavca, o ostvarivanju prava i obaveza zaposlenih kod tog poslodavca odluèuje steèajni upravnik, koga imenuje steèajni sudija. Zaposleni zadržani u steèaju radi provoðenja steèaja i bivši zaposleni kojima je radni odnos prestao uvoðenjem steèaja, za ostvarivanje prava iz rada i po osnovu rada mogu se obratiti steèajnom sudiji ili steèajnom upravniku. „Svaki pokušaj rješavanja problema ovih radnika od Vlade bilo bi direktno miješanje u nadležnost pravosudnih institucija koje su nezavisne i odgovorne za pravilno sprovoðenje steèaja“, ocijenjeno je na sjednici Savjeta. To tijelo preporuèuje da u se u institucionalnom pogledu, znaèajan dio spornih pitanja i problema može riješavati kroz aktivnost Fonda rada kao garantne institucije za zaštitu neizmirenih potraživanja nakon okonèanja steèaja, i kroz aktivnost Agencije za mirno rješavanje radnih sporova. „Zaposleni i bivši zaposleni koji smatraju da im je povrijeðeno neko pravo iz rada ili po osnovu rada, zaštitu istih treba da ostavare u zakonom predviðenoj proceduri pred redovnim sudom, Agencijom za mirno rješavnje radnih sporova ili kod inspekcije rada“, smatraju u Savjetu. Savjet je preporuèio i da resorna ministarstva resorna ministarstva, u saradnji sa odgovarajuæim institucijama i uz kvalitetan socijalni dijalog, treba da doprinose prihvatljivim i moguæim rješenjima, i naglasio da je „potrebno poštovati odluke svih sudova, jer je to zakonska obaveza“. Nakon donošenja zakoma o reprezentativnosti sindikata i o izmjenama i dopunama Zakona o Socijalnom savjetu, pravo na uèešæe u radu tog tijela imaju predstavnici Vlade, Unije poslodavaca Crne Gore, i dvije reprezentativne sindikalne centrale, odnosno Savez sindikata Crne Gore i Unija slobodnih sindikata. (kraj) gop