Za ekonomsko usklaðivanje bitni meðunarodni èinioci
- Za ekonomsko usklaðivanje bitni meðunarodni èinioci
- Post By tabele
- 07:09, 26 februar, 2004

Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Kada se ocjenjuje usklaðivanje ekonomskih odnosa Crne Gore i Srbije, prema rijeèima ministra za ekonomske odnose sa inostranstvom, Gordane Ðuroviæ, mora se poæi od stavova najznaèajnijih meðunarodnih politièkih èinilaca, pišu Vijesti.
"Ne ulazeæi u opravdanost ovakvih zahtjeva harmonizaciju i usklaðivanje carina treba posmatrati kao nužnost i realnost i insistirati na striktnoj primjeni dogovorenog, prvenstveno Beogradskim sporazumom, Ustavnom poveljom i Akcionim planom", kazala je Ðuroviæ.
Pema njenim rijeèima posao Ministarstva æe u narednom periodu biti izradaodgovarajuæih istraživanja, odnosno cost benefit analiza.
"Èinjenica je da su ekonomski sistemi Crne Gore i Srbije i dalje samo djelimièno harmonizovani i da proces interne harmonizacije ne ide tako lako, pa su i neki rokovi za usklaðivanje prekoraèeni", rekla je Ðuroviæ.
Prema njenim rijeèima nakon potpisivanja Beogradskog sporazuma stvorili su se uslovi i moguænosti za predstavnike Vlade RCG da ravnopravno uèestvuju u raznim kontaktima sa inostranstvom, na svim nivoima, posebno sa Briselom, stvarajuæi time priliku da sami prezentuju interese Crne Gore.
"Nivo carinskih stopa u Crnoj Gori, prije harmonizacije, bio je u odreðenim sluèajevima izuzetno nizak, što se negativno odražavalo na domaæe proizvoðaèe i pored postojanja brojnih necarinskih barijera. Do definisanja kvalitetnije i zaokružene izvozne strategije, potrebno je razmišljati i o mjeri potrebnog podsticanja, tj. zaštite domaæe poljoprivredne proizvodnje, koja treba da se postepeno izlaže oštroj meðunarodnoj konkurenciji", kazala je Ðuroviæ.
On smatra da oèigledne razlike ekonomskih sistema Crne Gore i Srbije nameæu logièan zakljuèak da je bilo kakva potpuna harmonizacija ova dva ekonomska sistema teško ostvariva i da je nerealno oèekivati da se ona desi, a da jedna od strana ne bude pogoðena.
"Sa aspekta Crne Gore postignuti stepen harmonizacije je maksimum koji je uèinjen. To se svakako odnosi i na harmonizaciju carinskih stopa. Stoga smatram da Crna Gora ne bi trebalo da popusti i poveæa prije planiranog roka carinske stope za 56 strateških poljoprivrednih proizvoda", rekla je Ðuroviæ.
Prema njenim rijeèima misija Plana harmonizacije je obezbjeðivanje mobilnosti na tržištu robe, rada i kapitala u Crnoj Gori i Srbiji, na obostrani interes.
"Važno je omoguæiti suštinsko ekonomsko i finansijsko povezivanje dvije privrede, ostavljajuæi im prostora za egzistenciju razlièitosti, koja se prvenstveno ogleda u razlièitim monetarnim sistemima, razlièitim poreskim sistemima, odvojenim carinskim teritorijama i djelimièno razlièitim spoljnotrgovinskim politikama", kazala je Ðuroviæ.
(kraj) dur