London, (MINA-BUSINESS) – Poslijeratnom Iraku je, prema ocjeni eksperata, potrebno do 90 milijardi USD investicija kako bi obnovio ekonomiju, javlja BBC. Predvodnik specijalne iraèke inicijative grupe konsultanata Mekinsi /McKinsey/ Ahmed al-Šahranbani /Achmed al-Shahrabani/ procijenio je da æe investiranje, koje bi se fokusiralo samo na obnovu infrastrukture, trajati deset godina. ½Prihodi od nafte Iraku neæe moæi da pokriju troškove ekonomske rehabilitacije½, kazao je Šahranbani na konferenciji o obnovi Iraka, u Londonu. Koalicija privremene uprave /CPA/ je, od završetka rata, bila fokusirana na isplatu zarada u javnom sektoru, koji zapošljava znaèajan broj iraèke radne populacije, i utvrðivanju budžeta za ovu godinu. Amerièka vojska je takoðe ponudila na tender razlièite ugovore za obnovu iraèke infrastructure, ali ih je veæina bila kratkoroèna. Prema procjenama Mekinsija, iraèkoj naftnoj industriji je potrebno od 35 do 40 milijardi USD, što je "lavovski" dio ukupnih investicija, kako bi poveæali proizvodnju od šest do sedam miliona barela dnevno do 2010. godine. Irak, nakon Saudijske Arabije, posjeduje najveæe naftne rezerve u svijetu, a trenutno ima kapacitete da crpi samo 1,5 miliona barela dnevno. U zdravstveni sistem zemlje potrebno je uložiti deset do 20 milijardi USD, kako bi se ustanove doveli na standard koje su imali prije 1980. godine. ½Ekonomija Iraka jeste jako nefunkcionalna, ali ima ogromne moguænosti½, smatra ekonomski savjetnik Britiš forin end komonvelt ofis /British Foreign&Commonwealth Office/ Gaj Gentli /Guy Gantley/. On je dodao da održivi oporavak te zemlje zavisi od primjene tržišnih reformi i finansijske pomoæi meðunarodne zajednice. Svjetska banka (WB) i Meðunarodni monetarni fond (MMF) trenutno održavaju misije u Iraku, èiji je zadatak procijena štete nanešene u sukobu sa Amerikom. Rezultati misija bi trebalo da pruže plan rekonstrukcije koji æe biti prdstavljen na meðunarodnih donatorskoj konfereneciji planiranoj za jesen. Od kraja rata, iznosi državnih prihoda i potrošnje su se u odreðenoj mjeri harmovizovali, a privatni sektor je takoðe pokazao znake oporavka. Gentli smatra da æe ekonomija Iraka biti ubrzano oporavljena, a da je veliki izazov održavanje visokog rasta domaæe potražnje. ½U suprotnom može doæi do visokog rasta nezaposlenosti koja bi trajala generacijama i mogla dovesti do socijalne nestabilnosti½, kazao je on. Džentli je dodao da bi država trebala da iskoristi naftne prihode za diferencijaciju ekonomije od zavisnosti od tog sektora, kako bi izbjegla godišnje oscilacije u budžetskom prihodu koje bi onemoguæile dugoroène planove. Mekinsi smatra da bi ekonomija Iraka u najboljem sluèaju mogla da postigne mješovitu stopu godišnjeg rasta od 12 do 15 odsto u narednih deset godina, dok je srednja procjena tri do pet odsto. ½U najgorem sluèaju Irak bi mogao ostati pod državnom upravom, naftom dominiranom ekonomijom i visokom stopom nezaposlenosti½, ocijenio je Gentli. On je kazao da su veliki problem Iraka predstavljale sankcije Ujedinjenih nacija /UN/ 1990. godine, podjednako kao i politika bivšeg predsjednika Sadama Huseina /Saddam Hussein/. ½Ne može se ni opisati u kakvom je neredu Irak bio prije rata½, rekao je Džentli. Smetnje koje bi otežale dugoroèni oporavak države su ukidanje stranih investicija i manjak odgovarajuæeg pravnog sistema za sigurno investiranje meðunarodnih kompanija. (kraj) jel/dbr/kmh