• utorak, 02 jun 2026

Za mjesec novi tender

Za mjesec novi tender
Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Crnogorska Vlada poništila je tender za prodaju Termoelektrane i državnih 31,1 odsto akcija u Rudniku uglja Pljevlja zbog, kako je veèeras saopšteno, formalne neispravnosti sve tri ponude dostavljene na meðunarodno nadmetanje zatvoreno u petak. Novi tender za ovu privatizaciju biæe raspisan za mjesec, najavio je predsjednik Tenderske komisije za privatizaciju Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), Elektroprivrede, Rudnika uglja Pljevlja i boksita Nikšiæ, Branimir Gvozdenoviæ. Za kupovinu Termoelektrane i državni udio u Rudniku En plus grupa /En + Group/, za koju u Vladi tvrde da je veæinski vlasnik ruskog Rusala, ponudila je 50 miliona EUR, Èeška elektroenergetska zajednica (ÈEZ) 18 miliona, a ruska Belon grupa osam miliona EUR. En plus grupa je uz to ponudila 20,5 miliona EUR vrijedna ulaganja, ÈEZ 43,8 miliona, a Belon 87,8 miliona EUR, dok su investicioni planovi na rok od deset do 45 godina bili teški od 100 do 800 miliona EUR. Gvozdenoviæ je rekao da su ponude bile uslovljene ekonomskom isplativošæu gradnje drugog bloka Termoelektrane i iznosom berzanske cijene struje, što je uticalo na to da ih Tenderska komisija jednoglasno proglasi neusklaðenim sa instrukcijama datim ponuðaèima. "Dugo smo vodili raspravu da li postoji moguænost za prevazilaženje tog problema", rekao je Gvozdenoviæ na konferenciji za novinare u Vladi. "Strogo formalno gledano, to nije bilo moguæe". Prema njegovim rijeèima, ponude En plus grupe i ÈEZ-a, a djelimièno i Belon-a "imale su manjkavosti" u prateæoj dokumentaciji, jer su uz njih dostavljeni samo izvodi umjesto kompletnih revidiranih finansijskih izvještaja ponuðaèa. ÈEZ je, kako je rekao Gvozdenoviæ, dostavio revidirani izvještaj za grupu, a ne kompaniju koja je poslala ponudu, dok je kod Belona bio sporan organ nadležan za registar preduzeæa. U Vladi smatraju da je rijeè o jednoj od najsloženijih privatizacija u Crnoj Gori, kao i da æe insistiranjem na formalnoj ispravnosti ponuda pokazati investitorima ozbiljnost. "Moramo da budemo zadovoljni što smo znaèajno isprovocirali tržište. Pojavile su se znaèajne kompanije i one su imale jasnu strategiju razvoja tog prostora, ali mi želimo detaljno pojašnjenje i ispunjenje tih elemenata, sa garancijama za obaveze", kazao je Gvozdenoviæ. Garancije su, kako je dodao, potrebne za gradnju drugog bloka Termoelektrane i obezbjeðenje kolièina struje koje æe eliminisati energetski deficit Crne Gore, a treba preciznije definisati i ekološke programe, eksproprijaciju zemljišta, promjenu naèina tehnologije rada i razvojne elemente privatizacije. Svi ponuðaèi saopštili su da su zainteresovani za osposobljavanje cementare u Pljevljima, ali je samo Belon grupa najavila da je spremna u taj posao uložiti 76,8 miliona EUR. Za toplifikaciju Pljevalja bila su takoðe zainteresovana sva tri ponuðaèa, iako je jedino ÈEZ precizirao da bi u taj posao uložio osam miliona EUR, ukoliko opština izdvoji sedam miliona. Gvozdenoviæ je najavio da æe u naredne dvije sedmice dostavljene ponude i tržište biti opet detaljno analizirani, nakon èega æe biti objavljen novi tender na koji se, kako je upozorio, ne mora ponoviti isti broj ponuðaèa. Agencija za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja objavila je tender za Termolektranu i Rudnik 30. maja, a rok za prijavljivanje, na zahtjev zainteresovanih uèesnika, produžen je do 30. septembra. Tendersku dokumentaciju za Termoelektranu, koja proizvodi 40 odsto crnogorske struje, i manjinski paket akcija njenog snabdjevaèa ugljem otkupile su i švajcarski Unibalans, amerièke Vašington /Washington/ grupa i Prisma Enerdži /Prisma Energy/, beogradski ABS holding, austrijski Verbund i ruska RAO grupa. Pretpostavlja se da te kompanije nijesu bile zadovoljne tenderskim pravilima koja predviðaju da æe proizvodna cijena struje iz Termoelektrane zavisiti od stanja na berzi u Lajpcigu. Èesi i Belon su ponude uslovljavali i cijenom struje iz Termolektrane, dok su za En plus grupu bila prihvatljiva tenderska pravila u tom dijelu. Izvršni direktor Rudnika Filip Vukoviæ ocijenio je odluku Komisije vrlo hrabrom i mudrom, a Elektroprivrede Srðan Kovaèeviæ je dodao da su iznosi ponuðenih investicija veæi od oèekivanih. (kraj) nus/anf/kmh

Stay Connected