Podgorica, (MINA) - Odluka na crnogorskom referendumu biæe validna ukoliko za opciju nezavisnosti glasa 55 odsto od broja važeæih glasova, pod uslovom da da je glasala veæina od ukupnog biraèkog tijela. To je previðeno Zakonom o referendumu o državno-pravnom statusu Crne Gore, koji je veèeras usvojio republièki parlament. Pitanje na referendumu biæe: "Želite li da Republika Crna Gora bude nezavisna država sa punim meðunarodno-pravnim subjektivitetom". Zakonom je predviðeno da ako se graðani na referendumu izjasne protiv pitanja o državno-pravnom statusu Crne Gore, plebiscit se može ponoviti poslije tri godine. Pravo izjašnjavanja na referendumu ima graðanin koji u skladu sa propisima o izborima ima biraèko pravo. Predviðeno je da Republièku komisiju (RK) èine predsjednik, sekretar i 16 èlanova. Èlanovi RK-a se imenuju na osnovu principa jednake zastupljenosti obje opcije koje uèestvuju u referendumskom procesu. Predsjednika RK-a bira Skupština Crne Gore, iz reda relevantnih evropskih organizacija. On glasa samo u sluèaju jednakog broja glasova "da" i "ne". Opštinska komisija (OK) ima deset èlanova, a predsjednik i sekretar ne mogu biti iz iste referendumske opcije. Predsjednika OK izmeðu predstavnika obje referendumske opcije, u opštini koja je na prethodnim izborima imala najveæi broj biraèa, odreðuje žrijebom Komisija za izbor i imenovanja Skupštine. Predstavnik opcije koji žrijebom nije odreðen za kandidata za predsjednika OK, odreðuje se za kandidata za sekretara OK. Predsjednici ostalih OK imenuju se na predlog predstavnika obje referendumske opcije, naizmjenièno, po redosledu opština prema broju upisanih biraèa na prethodnim izborima u Crnoj Gori. Glasaèki odbor ima šest èlanova koji se imenuju na principu jednake zastupljenosti obje referendumske opcije. Glasaèka kutija je neprozirna, a glasaèki listiæ štampa se na posebno zaštiæenom 90-gramskom papiru sa vodenim žigom. Zakonom je odreðeno da se sredstva za sprovoðenje referenduma obezbjeðuju iz budžetskih sredstava Republike. Predviðeno je da obje opcije dobiju po milion EUR i ta sredstva se moraju staviti na raspolaganje najkasnije tri dana od donošenja odluke o rspisivanju referenduma. Subjekti referendumske kampanje mogu primati sredstva iz privatnih izvora od pravnih i fizièkih lica, èiji ukupan iznos ne može premašiti sumu propisanu Zakonom o finasiranju politièkih partija. Naglašava se da državni i opštinski funkcioneri u referendumskoj kampanji neæe koristiti resurse koji im stoje na raspolaganju u cilju vršenja njihovih redovnih zvaniènih funkcija, kao što su transport, komunikacije, ukljuèujuæi službene mobilne telefone. "Javni funkcioneri koje imenuje ili postavlja Vlada i koje bira ili imenuje lokalna samouprava, državni službenici i namještenici ne mogu uèestvovati u kampanji niti mogu javno izražavati svoje stavove povodom referenduma u radnom vremenu, odnosno dok su na dužnosti", kaže se u Zakonu o referendumu. Policijski službenici i pripadnici Agencije za nacionalnu bezbjednost ne smiju uzeti uèešæa u referendumskoj kampanji na bilo koji naèin. Skupština Crne Gore, istovremeno sa donošenjem odluke o raspisivanju referenduma, formira Odbor za finansiranje kampanje, koji èini šest èlanova imenovanih po principu jednake zastupljenosti obje opcije. Odbor, èiji æe predsjednik biti iz opcije za oèuvanje Državne zajednice, raspodjeljuje budžetska sredstva, vrši monitoring troškova kamapnje, prati ostvarivanje principa nepristransog finansiranja obje opcije i blagovoremeno reaguje na zloupotrebu državnih resursa. Uèesnici referendumske kampanje dužni su da poštuju Ustav Crne Gore, zakone i kodekse profesionalne etike i obavezuju se na fer ponašanje koje iskljuèuje uvrede i klevete, kršenje pravila pristojnosti ili vrijeðanje osjeæanja javnosti. U programima radio-difuznih servisa, najmanje deset dana prije održavanja referenduma, nije dozvoljeno objavljivanje rezultata ispitivanja javnog mnjenja, drugih istraživanja i analiza u vezi sa opredjeljenjem graðana u vezi referendumskog pitanja. "Izvještavanje o redovnim poslovima i radu državnih organa, funkcionera, èlanova vlade, kao i opštinskih funkcionera, mora se vršiti bez bilo kakvih poruka politièkog sadržaja uz poštovanje novinarskog kodeksa". Mediji, prilikom izvještavanja o aktulenim dogaðajima i radu državnih organa i funkcionera, ne mogu iznositi komentare ili tekstove kojima bi se oznaèavala partijska pripadnost ili bi imali stranaèki propagandni karakter. Privatni mediji usvojiæe kodeks ponašanja koji æe se zalagati za fer ureðivaèku politiku kao i ravnomjernu pokrivenost kampanje. "Ovi principi se odnose i na medije registrovane van Crne Gore, ali dostupni na njenoj teritoriji". Skupština Crne Gore, istovremeno sa donošenjem odluke o rspisivanju referenduma, formiraæe Odbor za medijsko praæenje kampanje. Odbor æe imati 12 èlanova imenovanih po principu jednake zastupljenosti obje referendumske opcije, navodi se u dijelu o medijskom praæenju kampanje. Za posmatranje referendumskog procesa registruju se Evropska unija, druge meðunarodne organizacije, meðunarodne nevladine institucije i ovlašæeni predstavnici stranih država. "Zainteresovani strani posmatraèi, prijavu za psomatranje referenduma podnose Ministarstvu inostranih poslova, najkasnije deset dana prije održavanaja referenduma", kaže se u Zakonu o crnogorskom referendumu. (kraj) isf