Podgorica, (MINA) – Crnogorska Vlada usvojila je odluku o sudskom poravnanju u sluèaju deportacije Muslimana 1992. godine, a za naknadu štete ukupno je izdvojeno više od 4,13 miliona EUR. Ministar pravde Miraš Radoviæ kazao je, nakon sjednice Vlade, da se postignutim poravnanjem utvrðuje pravièan odnos prema tužiocima, i da ono predstavlja izraz odgovornog, humanog i solidarnog odnosa prema patnjama tužilaca. On je podsjetio da su protiv Crne Gore, radi naknade materijalne i nematerijalne štete, parnice pokrenula 202 tužioca. U tužbama se, kako je naveo, pominje sluèaj 44 izruèena lica, od kojih je devet preživjelo, a kao tužioci se, osim preživjelih, pojavljuju i njihovi srodnici, kao i srodnici izruèenih koji su stradali na podruèju Bosne i Hercegovine. Prema njegovim rijeèima, Vlada je ovlastila Ministarstvo pravde da pregovara punomoæenicima stranaka u tim osjetljivim sporovima. »Od 9. do 23. decembra održano je pet sastanaka predstavnika Ministarstva i punomoænika tužilaca, advokata Radomira i Dragana Preleviæa, u cilju definisanja konkretnih uslova za zakljuèenje sudskih poravnanja«, naveo je Radoviæ. On je kazao da je postignuta saglasnost da se pri utvrðivanju visine naknade štete treba rukovoditi, prije svega, odredbama Zakona o obligacionim odnosima, u krugu onih koji imaju pravo na naknadu štete, i da visina naknade štete treba da zavisi od stepena srodstva sa stradalima. Dogovoreno je, kako je naveo, i da visina naknade štete za preživjele treba da bude utvrðena prema vremenu trajanja zatoèeništva za svakog tužioca ponaosob, i da treba slijediti usvojene stavove sudova. »S tim da visina naknade štete u tim sluèajevima treba da bude veæa za odreðeni iznos, imajuæi u vidu osjetljivost ovog sluèaja i naèin rješavanja spora«, pojasnio je Radoviæ. Na osnovu toga, kako je kazao, dogovoreno je da iznos naknade za djecu stradalih iznosi po 30 hiljada, za supruge i roditelje po 25 hiljada, a za braæu i sestre po deset hiljada EUR. »Za preživjele se iznosi naknade kreæu od deset do 170 hiljada EUR, a za njihove najbliže srodnike, djecu, supruge i roditelje odreðeni su iznosi od po deset hiljada EUR«, precizirao je on. Prema njegovim rijeèima, time su se stekli uslovi da se u 42 parnice zakljuèe sudska poravnanja. »I Vlada je danas dala saglasnost Vrhovnom državnom tužiocu, kao zakonskom zastupniku države, da zakljuèi sudska poravnanja u skladu sa dogovorenim uslovima«. Radoviæ je kazao da su se punomoænici tužilaca obavezali da odustanu od tužbenog zahtjeva za šestoro braæe i sestara preživjelih, jer oni nemaju pravo na naknadu štete, u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima. »Punomoænici su nas obavijestili da u jednom sluèaju nijesu dobili saglasnost tužilaca da zakljuèe poravnanje. U tom predmetu, kao tužioci, pojavljuju se supruga i dvoje djece stradalog, i sudski postupak u tom jedinom preostalom predmetu, biæe nastavljen«, rekao je on. Radoviæ je kazao da su, što se tièe drugih predmeta, u cjelosti riješeni zahtjevi za naknadu materijalne i nematerijalne štete. »Obostrano je zakljuèeno da se postiugnutim poravnanjem utvrðuje pravièan odnos prema tužiocima, i da ona predstavljaju izraz odgovornog, humanog i solidarnog odnosa prema patnjama tužilaca«, rekao je on. Na pitanje da li se na ovaj naèin priznaje odgovornost za ratni zloèin, Radoviæ je kazao da »paralelno sa graðanskim teèe i postupak za utvrðivanje kriviène odgovornosti jednog broja osoba«. »Ne bih vam ništa rekao osim ovoga, a što se konkretnog sluèaja tièe, sporazum o poravnjanju zasnovan je na Zakonu o obligacionim odnosima, i na principima objektivne odgovornosti«, rekao je on. Radoviæ je kazao i da Vlada ne može da koriguje ove iznose. »U konkretnom sluèaju biæe zakljuèena sudska poravnanja. Sudsko poravnanje je akt dobre volje gdje je došlo do susreta volje jedne i druge strane, i ono ima snagu pravosnažne i izvršne presude, tako da u ova 42 sluèaja sudski postupak se više neæe moæi otvoriti«, zakljuèio je on. (kraj) gop