Podgorica, (MINA) – Vlada je danas, na vanrednoj sjednici, usvojila Predlog zakona o finansiranju predizborne kampanje na izborima za predsjednika Crne Gore, kojim se u te svrhe predviða izdvajanje od 330 do 650 hiljada EUR iz tekuæeg budžeta. Ministar finansija Igor Lukšiæ kazao je da je razlog za hitno utvrðivanje Predloga tog zakona «sasvim logièan, s obzirom da se sredinom januara oèekuje raspisivanje izbora za predsjednika države». «Vlada je procijenila da hitno treba utvrditi predloge zakona o finansiranju predizborne kampanje na izborima za predsjednika Crne Gore, gradonaèelnika i predsjednika i zakona o finansiranju politièkih partija, koji bi trebalo da se naðu na dnevnom redu sjednice parlamenta zakazane za sjutra, kako bi se usvojili u naredne dvije sedmice», pojasnio je on. Predlog zakona o finansiranju predizborne kampanje na izborima za predsjednika Crne Gore, koji je raðen u saradnji sa Centrom za monitoring, predviða da se za «pokriæe dijela troškova kampanje iz budžeta države izdvaja od 0,05 do 0,1 odsto sredstava koja su opredijeljena iz takozvanog tekuæeg budžeta». Predviðeno je da se ta sredstva rasporeðuju tako što bi se deset odsto linearno prenosilo svim kandidatima nakon utvrðivanja liste, 40 odsto onima koji osvoje više od deset odsto glasova, a 50 odsto kandidatu koji osvoji najviše glasova. Moguæe je i da fizièka lica finansiraju kampanju sa najviše dvije hiljade, a pravna sa deset hiljada EUR. «Ono što je karakteristika ovog i zakona o finansiranju politièkih partija je da su usaglašeni sa preporukama Savjeta Evrope (SE), i da bi trebalo dodatno da poveæaju transparentnost utroška budžetskih sredstava za finansiranje izbornih kampanja», kazao je Lukšiæ. Predlog zakona o finansiranju politièkih partija predviða da se opredjeljuje od 0,2 do 0,4 odsto sredstava iz tekuæeg budžeta, dok fizièka i pravna lica mogu godišnje izdvajati za njihovo finansiranje dvije, odnosno deset hiljada EUR. Predviðeno je i da se izdvaja 0,15 odsto tekuæeg budžeta za finansiranje kampanje za redovne izbore, tako što bi se 20 odsto tih sredstava linearno rasporeðivalo, a ostalih 80 odsto u zavisnosti od broja osvojenih mandata. «Postoji moguænost da se još 0,05 odsto tekuæeg budžeta opredijeli dodatno - takozvana vezana sredstva, pod uslovom da se iz privatnih izvora obezbijedi duplo veæi iznos», kazao je Lukšiæ. Vlada je usvojila i predloge zakona o finasiranju lokalnih samouprava i o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nepokretnosti. «Predlog zakona o finansiranju lokalnih samouprava je dugo raðen, u saradnji sa opštinama, a u finalnoj fazi i sa SE», rekao je ministar finansija. On je kazao da je «suštinska stvar koja se mijenja tim zakonom redizajn Egalizacionog fonda, gdje je predviðeno da se tom fondu ustupa 11, umjesto dosadašnjih deset odsto od poreza na dohodak, i 20 odsto prihoda od poreza na promet nepokretnosti». Pojedine formule su, kako je kazao, djelimièno redizajnirane tako da one opštine koje su fiskalno manje moænije mogu da raèunaju na znaèajnija sredstva iz Egalizacionog fonda. «Suština je da, kroz odgovarajuæi transfer poreskih prihoda omoguæimo ovu redistribuciju od, uslovno reèeno, bogatijih opština ka manje razvijenim. To ne znaèi da je raspored sredstava i struktura opština koje se pomažu do kraja definisan», rekao je Lukšiæ. On je kazao da je Vlada morala ponovo da utvrdi Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nepokretnosti, jer prilikom glasanja o njemu u Skupštini nije bila obezbijeðena dovoljna veæina. «Odluèili smo da ponovo procesuiramo taj zakon. Razlog za njegovu i hitnost zakona o finansiranju lokalnih samouprava je u tome što su budžet i opštinski proraèuni djelimièno vezani sa pojedinim rješenjima iz tih zakona», pojasnio je Lukšiæ. (kraj) gop/žug