Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Crna Gora je u periodu od 1999. do prošle godine izdvojila preko 800 miliona EUR za uvoz elektriène energije i pored velikog neiskorišæenog hidroenergetskog i termoenergetskog potencijala, saopštio je savjetnik za energetiku u Ministarstvu ekonomije, Nikola Jablan. Jablan je ocijenio da je izgradnja novih elektrana nužna kako bi se eliminisao konstantan deficit elektriène energije. “Najveæi deficit bio je 2007. godine, kada je uvezeno preko dvije milijarde gigavat sati (GWh)”, rekao je Jablan na zajednièkoj sjednici odbora udruženja energetike i rudarstva i graðevinarstva u Privrednoj komori (PKCG). Jablan smatra i da bi trebalo uraditi studije korišæenja hidro potencijala za sve rijeke na kojima nema elektrana, a sa susjednim državama postiæi dogovor o korišæenju zajednièkog hidro potencijala, kao i intenzivirati analize u vezi moguænosti izgradnje hidroelektrana (HE) Boka i Kruševo. Prema njegovim rijeèima, predviðena je izgradnja HE na Moraèi i Komarnici, kao i drugog bloka Termoelektrane (TE) Pljevlja, obnovljivih izvora i malih hidroelektrana na vjetar, otpad i biomasu. Crnogorska Vlada je, kako je podsjetio Jablan, usvojila energetsku politiku koja predviða da se izvozi elektrièna energija, jer se procjenjuje da je to jedini proizvod sa kojim Crna Gora danas može da konkuriše na evropskom tržištu. “Do 2030. godine Crna Gora bi izgradnjom novih HE mogla da izvozi oko dvije milijardi kilovat sati (kWh) elektriène energije, a do 2025. godine, uvoz i izvoz trebalo bi da budu izbalansirani, èime bi proizvodnja bila dovoljna da pokrije potrošnju”, kazao je Jablan. Kako je dodao, predviðena je izgradnja èetiri HE na Moraèi, Andrijevo, Rasloviæi, Milunoviæi i Zlatica, a trebalo bi da budu izgraðene za šest godina. Ukupni troškovi izgradnje iznose 543 miliona EUR. HE Andrijevo je, kako je rekao Jablan, najbitnija jer omoguæava sezonsko izravnavanje protoka, dok æe ostale tri elektrane, èije akumulacije ne izlaze iz korita rijeke Moraèe, omoguæiti sedmièno izravnavanje protoka. “Planira se i izgradnja HE Komarnica èiji je rok izgradnje sedam godina, a troškovi iznose 183 miliona EUR”, dodao je Jablan. On smatra da je potrebna revitalizacija i rekonstrukcija postojeæih hidroelektrana i TE Pljevlja u cilju produženja njihovog eksploatacionog vijeka. Potrebno je, kako je kazao, i bolje povezivanje sa susjednim državama zbog sigurnijeg snabdijevanja potrošaèa u pojedinim regionima i gradskim podruèjima Crne Gore. Bruto potencijal procijenjen je na skoro deset milijardi kWh godišnje od èega je iskorišæeno 18 odsto, u Peruæici i Pivi. “Preostali tehnièki iskoristivi potencijal koji èini preko 50 odsto potencijala ne može se koristiti zbog deklaracije o zaštiti Tare”, poruèio je Jablan. On je dodao da bi izgradnjom HE Buk Bijela, Ljutica, Mojkovac, Koštanica, Mateševo i Opasanica ostao nepotopljen najatraktivniji dio kanjona u dužini od oko 40 kilometara od mosta na Ðurðeviæa Tari do profila Bijeli Brijeg kod Brštanovice. Èlan Odbora graðevine PKCG, Miodrag Vuèiniæ, tvrdi da se šteta koja je naèinjena time što nijesu iskorišæeni kapaciteti nikada neæe nadoknaditi. On je posebno naveo pitanje Bileækog jezera jer, kako je kazao, veæina njegove teritorije pripada Crnoj Gori. “Njegova akumulacija je oko 1,2 milijarde kubika i sav potencijal tog prostora je na HE na Trebješnici, èime naša zemlja nema nikakvu rentu niti uèešæe u benefitima tog projekta”, smatra Vuèiniæ. Vuèiniæ je naveo i problem koji bi donijela izgradnja drugog tunela Plat èime bi Hrvatska dobila moguænost dvostruke proizvodnje i poveæanja energetske snabdijevenosti. “Za potencjal Bileækog jezera Crna Gora ne naplaæuje ni cent, nije je u prilici da iskoristi svoje bogatvo. Pitam se zašto se nije reagovalo i suprotstavilo izgradnji tunela Plat II”, kazao je Vuèiniæ. Jablan je na pitanje Vuèiniæa odgovorio da je potrebno postiæi dogovor sa BiH o korišæenju zajednièkog hidro potencijala. “Problem je što Vlada dvije godine pokušava sa BiH da napravi i potpiše sporazum o upravljanju vodama, ali bezuspješno”, rekao je Jablan. Odluka o izgradnji tunela Plat II, kako je kazao i dalje nije donešena. (kraj) jko/jlb