• subota, 26 jul 2025

Za zloèin u Medaèkom džepu odgovoran i Èeku

Za zloèin u Medaèkom džepu odgovoran i Èeku
Zagreb, (MINA) - Generala Rahima Ademija vlasti Republike Srpske Krajine (RSK) nijesu teretile za zloèin u Medaèkom džepu, ali jesu kosovskog premijera Agima Èekua, koji je u to vrijeme bio naèelnik štaba u brigadi Hrvatske vojske (HV). To piše splitski dnevnik Slobodna Dalmacija, koji podsjeæa da su vlasti RSK podigle 1994. godine kriviène prijave za ratni zloèin i genocid protiv 44 osobe. Osim Èekua, optuženi su tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuðman, ministar odbrane Gojko Šušak, naèenik generalštaba HV Janko Bobetko, policijski rukovodilac general Tomislav Merèep i pukovnik HV Mirko Norac, dok Ademi nije pomenut ni po liènoj, ni komandnoj odgovornosti. Prvo su optuženi Bobetko, Merèep, Norac i Èeku koji je tada bio pukovnik HV. Popis optuženih prema Državnoj komisiji za ratne i zloèine genocida, koji je potpisao Mile Dakiæ, takoðe iz 1994., opširniji je i prema njemu glavnu odgovornost snose Tuðman, Šušak, Bobetko i Merèep. Podaci o zloèinima dobijeni su od poruènika i zamjenika komandira izviðaèke èete Johanesa Tildera, koji je kao strani plaæenik bio u hrvatskim snagama i uèestvovao u akciji. Tilder je desetak dana poslije akcije u Medaèkom džepu zarobljen i saslušan, pri èemu su snimljene njegove izjave sa opisima kršenja humanitarnog prava kao što su ubistva, muèenja, silovanja, pljaèke i paljenje kuæa. On je pod nerazjašnjenim okolnostima ubijen u pokušaju bjekstva dok je sprovoðen iz Graèaca u Knin. Tim podacima meðunarodna zajednica nije povjerovala, pa je Èeku osloboðen sumnje za ratne zloèine prije nego je postao privremeni premijer Kosova, jer je prihvaæen njegov iskaz uèešæa u akciji Medaèki džep. Norac i Ademi se, izmeðu ostalog, po komandnoj odgovornosti terete za ubistvo 33 civila i ratna zarobljenika i uništavanje oko 200 kuæa i drugih objekata. Terete se i za prekomjernu upotrebu artiljerije i uvrštavanje jedinica sastavljenih od loklanog stanovništva koje je željelo da se osveti Srbima. U 15 sela oko Gospiæa, u kojima je prije rata živjelo oko 600 Srba, danas živi tek oko deset. (kraj) del