Podgorica, (MINA) – Nedopustiv nedostatak akcije crnogorske diplomatije po pitanju Sutorine u ovom trenutku djeluje zabrinjavajuæe, ocijenjeno je iz Crnogorske demokratske unije (Cdu). Èlan Predsjedništva Cdu, Draško Jovanoviæ, kazao je da spor oko Sutorine polako prerasta u krizu izmeðu Crne Gore i Bosne i Hercegovine (BiH) koja se, dodao je, ako je suditi prema inostarnim komentarima, sve više produbljuje. Kako je rekao, zvanièna Podgorica je, zbog otvaranja pitanja Sutorine, najprije izrazila zabrinutost, a nakon toga odgodila slanje ambasadora u Sarajevo. „Reakcije najviših crnogorskih zvaniènika su bile jedinstvene u osudi ovog u suštini besmislenog spora, ali kako vrijeme prolazi, a problem ne nestaje sam od sebe, tako crnogorska diplomatija još jednom potvrðuje svu inertnost svog djelovanja“, naveo je Jovanoviæ. Prema njegovim rijeèima, pitanje Sutorine je pokrenulo nekoliko pojedinaca iz BiH, željnih uglavnom liène promocije i prisustva u medijima, „pri èemu nije važno što se zahtjevom za mijenjanjem granica ozbiljno kruni meðunarodni ugled BiH i ruši kredibilitet njenih institucija, nego je važno da se osvoji koji poen na bosanskoj politièkoj sceni“. „Indikativno je da se problem Sutorine aktualiziovao u BiH u momentu kada se ta zemlja stavlja pod jaèe okrilje EU, kao i najavama NATO-a da je spreman da aktivira MAP (Membership Action Plan) za BiH èime je i opstanak cjelovite BiH sve izvjesniji“, ocijenio je Jovanoviæ. On smatra da se otvaranjem i produbljivanjem pitanja Sutorine, odnosno državne granice, nastoji usporiti put ka EU i NATO integracijama. „Za Crnu Goru koja do kraja godine oèekuje poziv u punopravno èlanstvo NATO, ovo može biti potencijalno posebno neprijatno“. „EU i NATO integracije Crne Gore ovim pitanjem nijesu ugrožene, što je uostalom i jasna poruka sa meðunarodnih adresa. Meðutim, optereæivanje Crne Gore i BiH do sada nepostojeæim graniènim problemom koji evidentno raste, potencijalno može uzrokovati probleme objema državama na njihovom evroatlanskom putu“, kazao je Jovanoviæ. On je podsjetio da je BiH, prije nego je meðunarodno priznata kao samostalna država, pristala na postojeæe granice i odrekla se pretenzije na teritoriju Crne Gore. „Dvije države su nedavno okonèale šestogodišnji posao razgranièenja, ali je umjesto potpisivanja dogovora uslijedila iznenaðujuæa inicijativa bosanskog poslanika SDP-a Denisa Beæiroviæa da se Ugovor o državnoj granici sa Crnom Gorom ocijeni neprihvatljivim“, naveo je Jovanoviæ. Taj ugovor, kako je rekao, koji èeka verifikaciju bosanske strane, pogrešno je predstavljen prije svega bosansko-hercegovaèkoj javnosti. „Njime se, naime, ne spori postojeæe pravno i faktièko stanje da je Sutorina u posjedu i granicama Crne Gore. Dakle, ugovor ne dira postojeæu granicu, veæ deklariše stanje na terenu i bliže reguliše odgovarajuæa konkretna pitanja – poput graniènih prelaza i pružanja linija razgranièenja ili graniènih pojaseva u pojedinim djelovima 268 km duge granice izmeðu dvije države“, kazao je Jovanoviæ. Da bi to pitanje, kako je naveo, i zaista postalo spor i dobilo sudski epilog, neophodno je da bude iznijeto na rješavanje pred Meðunarodni sud pravde ili drugi arbitražni sud, a za tako nešto je potrebna prethodna saglasnost Crne Gore. „Otvaranjem pitanja Sutorine, BiH, gledano po svim meðunarodnim uzusima, pokazuje da ne poštuje suverenitet i teritorijalni integritet susjedne Crne Gore i da nije spremna da radi na unapreðenju bilateralnih odnosa“, smatra Jovanoviæ. To je, kako je dodao, veoma negativna poruka zemljama u regionu, kao i evropskim i globalnim partnerima o spremnosti da se sporazumno ureðuju otvorena pitanja sa drugim državama. Reakcije bosanskih javnih liènosti na otvaranje problema Sutorine, odnosno granice sa Crnom Gorom su, kako je rekao, uglavnom negativne. „Reakcije sa meðunarodnih adresa nijesu pokazale nimalo simpatija za pokretanje problema Sutorine od strane BiH. Poèevši od upozorenja amerièkog kongresmena Tarnera bosanskim funkcionerima, preko komentara više spoljnopolitièkih analitièara pa do skorašnje izjave slovenaèkog ambasadora u Crnoj Gori“, naveo je Jovanoviæ. Ono što, kako je rekao, u ovom trenutku djeluje zabrinjavajuæe je nedopustiv nedostatak akcije crnogorske diplomatije po pitanju Sutorine. „Èinjenica je da ni jedna državna institucija pa tako ni diplomatija ne može biti nezavisna od politièke volje u svom djelovanju, ali u struènom pogledu mora da ima što veæi stepen samostalnosti“. „Poslije poèetnih pravovremenih reakcija predsjednika, premijera i ministra vanjskih poslova Crne Gore, a kako nije došlo do nestajanja problema Sutorine nego do njegove dalje evolucije, to neèinjenje je još primjetnije“, kazao je Jovanoviæ. Umjesto da se iskoristi trenutak, dodao je, po Crnu Goru povoljna situacija i evidentna meðunarodna podrška, èeka se da se stvar rješi sama po sebi što je potpuno pogrešan i amaterski pristup. „U posljednje vrijeme nema izjava crnogorskog ministra vanjskih poslova tim povodom, niti smo èuli ili vidjeli nastup nekog drugog crnogorskog diplomate“. „U oèekivanju dobijanja poziva za èlanstvo u NATO do kraja ove godine, nema veæeg prioriteta za crnogorsku diplomatiju od maksimalnog angažovanja po tom osnovu“, smatra Jovanoviæ. Èlanstvo Crne Gore u NATO, rekao je, definitivno prevazilazi okvire same Crne Gore i predstavlja širi predmet interesovanja. „Zbog toga je neophodno uložiti dodatne napore i pravovremeno reagovati na eventualne opstrukcije bilo da se zovu Sutorina ili drugaèije“. (kraj) boj/gop