Podgorica, (MINA) – Poslanici koji napuste partiju sa èije liste su izabrani, a zadrže mandat, obesmišljavaju volju biraèa, ocijenio je analitièar Zlatko Vujoviæ, dodajuæi da je potrebno pokrenuti proces postepenog otvaranja izbornih lista. Pozitivnu Crnu Goru, Socijalistièku narodnu partiju i Demokratski front napustilo je ukupno sedam poslanika i svi su zdržali mandate. Bivši poslanici Pozitivne Crne Gore, Mladen Bojoviæ i Dritan Abazoviæ i Demokratskog fronta Novica Staniæ, formirali su poseban poslanièki klub a to su zatražili i ostali nezavisni poslanici. Vujoviæ je rekao da se predstavnièka demokratija ne može više ni zamisliti bez slobodnog mandata i o tome se, kako je naveo, ne može raspravljati. “Meðutim, zadržavanje mandata od poslanika koji su napustili partije sa èije liste su izabrani, postala je masovna pojava koja obesmišljava volju biraèa”, kazao je Vujoviæ agenciji MINA. Na pitanje kako se taj problem može riješiti, Vujoviæ je odgovorio da se poslanik ne može obavezati da vrati mandat ukoliko napusti partiju. Rješenje, kako je objasnio, treba tražiti kroz dvije mjere, a na osnovu odreðenih komparativnih rješenja. “Moguæe je uvesti odredbu u kojoj bi mandat bilo moguæe oduzeti poslaniku koji je prešao ili osnovao drugu partiju, a da oni koji ne uðu u drugu partiju, zadržavaju kao i dosad mandat do njegovog kraja”, rekao je Vujoviæ. Druga mjera je, kako je ukazao, da se kroz postojeæi izborni sistem omoguæi preferencijalno glasanje, odnosno da sa partijske liste budu izabrani kandidati koji su dobili najviše preferencijalnih glasova. “Na taj naèin izabrani kandidati na bazi preferencijalnih glasova bi imali puni osnov za zadržavanje mandata, jer su izabrani glasovima biraèa, ali bi imali i veæi ugled i jaèu poziciju u partiji, što bi ih motivisalo da ostanu u njoj”, ocijenio je Vujoviæ. Prema njegovim rijeèima, u Crnoj Gori bi bilo potrebno pokrenuti proces postepenog otvaranja izbornih lista. “Prvi korak je da se omoguæi biraèu da izabere jednog od kandidata za poslanièku funkciju, on glasa za pojedinca. Glas za pojedinca je automatski glas za partiju, a zbir glasova kandidata jedne partije je njen izborni rezultat”, objasnio je Vujoviæ. Na bazi tog partijskog rezultata se, kako je rekao, alociraju partiji glasovi, dok se mandati rasporeðuju kandidatima partije na osnovu osvojenih preferencijalnih glasova. “Preferencijalno glasanje, glasanje biraèa direktno za kandidate unutar partijskih lista, bi sa jedne strane pomoglo mjerenju podrške ne samo partija izmeðu sebe, veæ i “mjerenju” kljuènih ljudi unutar partija”, rekao je Vujoviæ, dodajuæi da bi to i olakšalo odnose unutar koalicija, unaprijedilo kvalitet selekcije, ali i rada poslanika koji se bore za reizbor. Postojeæi izborni sistem je, smatra on, jednim dijelom potrošen i potrebno ga je mijenjati. “Potrebna nam je dalja demokratizacija, ali i ona koja podrazumijeva demokratizaciju i samih stranaka. Živimo u sistemu sa zarobljenim institucijama, zarobljenim privatnim i partijskim interesima, a isto je i sa partijama”, poruèio je Vujoviæ. Partijama, prema njegovim rijeèima, ne upravljaju èlanovi veæ uske grupe okupljene oko rukovodstva. “Sa zarobljenim partijama ne mogu se oslobaðati zarobljene institucije. Potrebne su nam promjene ne samo izbornog veæ i zakona o politièkim partijama, kao i djelova zakona o finansiranju politièkih partija”, rekao je Vujoviæ. Prema njegovim rijeèima, neophodan je otvoren proces reformisanja tog seta zakona, ali uz ukljuèenost struène i šire javnosti. “Ne može se prihvatiti da su izborni zakoni eksluziva politièkih partija”, zakljuèio je Vujoviæ. (kraj) sel/anm