Podgorica, (MINA) – Društvena zajednica ima kljuènu ulogu u procesu oporavka djece koja su prekršila zakon, smatra psiholog Danijela Rakoèeviæ-Medojeviæ. Ona je navela da država treba da napravi program koji æe definisati ukljuèivanje zajednice u oporavak maloljetnih delinkvenata. „Moja ideja je da se kreira program rada kako da se zajednica ukljuèi u proces oporavka štiæenika, a ne kako da se dijete ukljuèi u zajednicu“, kazala je Rakoèeviæ-Medojeviæ agenciji MINA. Prema njenim rijeèima, djeci koja su bila u sukobu sa zakonom porodica je najvažniji oslonac tokom prilagoðavanja na uslove života u zajednici iz koje su otišli u vaspitno-popravni dom. Rakoèeviæ-Medojeviæ je objasnila da nisu potrebni zakoni da bi se sprijeèila marginalizacija te djece, nego veæi nivo svijesti kod ljudi. "Jer su maloljetnici koji doðu u dom u suštini nježna ljudska biæa bez kriminalne prošlosti, koja nisu uspjela da naðu svoje mjesto u društvu iz kojeg dolaze", pojasnila je ona. Rakoèeviæ-Medojeviæ je dodala da se ne može oèekivati da æe ta djeca kada izaðu iz doma biti potpuno prosvijetljena, veæ da mora postojati veæe angažovanje zajednice. Ona predlaže da se u toku resocijalizacije jednom sedmièno organizuju grupe u kojima bi osim njih uèestvovali i èlanovi porodice ili škole, kako bi se tom djetetu olakšao povratak u društvo. "U domovima rade ljudi koji imaju ulogu i uèitelja i prijatelja, zato je obaveza društva da im obezbjedi isti stepen sigurnosti, jer je emocionalna veza najljekovitija za rješavanje tih problema", ocijenila je Rakoèeviæ-Medojeviæ. U Centru za djecu i mlade Ljuboviæ na izvršenju vaspitne mjere trenutno se nalazi 12 štiæenika. Osim te kategorije djece, kroz prihvatnu stanicu Centra mjeseèno proðe od 20 do 30 maloljetnika koji se, kako je kazao direktor te institucije Dragan Pajoviæ, naðu u stanju socijalne potrebe ili izvršenja kriviènog djela. Prema njegovim rijeèima, djeca koja ispunjavaju uslove predviðene zakonom ukljuèena su u proces obrazovanja, a za djecu koja su prešla starosnu dob organizuje se vanredno polaganje na radnièkom univerzitetu ili u redovnim školama. Centar je u toku ove godine imao èetvoro djece koja su pohaðala ili polagala neki od razreda srednje škole. "Na diplomama koje dobiju djeca iz tog Centra ne piše da su bili štiæenici doma, kako bi se izbjegao bilo kakav štetni uticaj na njihovu dalju socijalnu integraciju", pojasnio je Pajoviæ. Prema podacima kojima raspolaže Centar za djecu i mlade, 80 odsto njihovih štiæenika uspješno je integrisano u društvo. „Koliko æe osoba da krene pravim putem zavisi od post-institucionalnog prihvata. Ako se stvore povoljni uslovi za prihvat, taj æe broj biti veæi,“ rekao je Pajoviæ. U Centru za socijalni rad Podgorice sa djecom koja su došla u sukob sa zakonom radi tim za zaštitu djece i omladine sa poremeæajima u ponašanju. Struènjaci tima procjenuju liènost maloljetnika, njegovu duševnu razvijenost, interesovanja i sklonosti, zdravstveno stanje i dosadašnji život, sa naglaskom na dogaðaje koji su važni za razumijevanje njegovog ponašanja. Takva analiza, kako su objasnili iz Centra za socijalni rad, omoguæava da se bolje shvati zašto je maloljetnik došao u sukob sa zakonom i da se odredi tretman koji æe dati najbolje rezultate. Tim radi sa djecom i mladima izmeðu 14 i 18 godina, ali pomaže, štiti i prati maloljetnike do 14 godina kod kojih je evidentirano društveno neprihvatljivo ponašanje, a krivièno su neodgovorni. Zbog složenosti uzroka koji dovode do poremeæaja u ponašanju djece, tim koji se bavi ovim problemom preispituje ulogu porodice, društva, siromaštva, škole, filma i vršnjaka jer sve to utièe na pojedinca i njegovo ponašanje. „Što ima više pozitivnosti u vaspitanju i djetetovoj užoj i široj sredini, manje æe biti pobune, neslaganja sa okruženjem, problema, poremeæaja“, pojasnili su iz tima za zaštitu djece i omladine sa poremeæajima u ponašanju. Oni su naveli da djeci koja ispoljavaju probleme u ponašanju vaspitanjem treba pružiti osjeæaj sigurnosti, zadovoljstva i moguænosti za samoostvarivanje, kako bi se osjetili korisnima i uvaženima. Centar za socijalni rad prati maloljetnika tokom sprovoðenja vaspitne mjere. Ako su djeca smještena u instituciji, Centar saraðuje sa njihovim struènim osobljem da bi se djeci obezbijedilo pohaðanje škola i kurseva, i da bi se pripremali za buduæe zaposlenje. Centar pomaže porodici i štiæeniku da se nakon isteka vaspitne kazne adaptiraju na ponovni zajednièki život. Prate štiæenika i porodicu dok god postoji potreba za podrškom ili dok bivši prestupnik to smatra potrebnim. (kraj) dmv/drv