Podgorica, (MINA) – Crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ založio se danas za formiranje zajednièkog tijela crnogorske i albanske vlade koje bi se bavilo promocijom i korišæenjem resursa Skadarskog jezera. Ðukanoviæ, koji je uèestvovao na prvom meðunarodnom skupu o Skadarskom jezeru održanom u Nacionalnom parku u Vranjini, kazao je da je takav predlog u funkciji održivog razvoja dvije zemlje. “Znaèajno bi bilo da u takvom zajednièkom tijelu uèestvuju i specijalizovane meðunarodne organizacije iz sistema Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU), kao i Meðunarodna unija za konzervaciju prirode i istoimeni Globalni fond”, kazao je Ðukanoviæ otvarajuæi skup. On je istakao da jezero predstavlja zajednièko prirodno blago Crne Gore i Albanije i ocijenio da bi bilo važno da se uskladi projekcija njegove buduæe valorizacije razvoja. “Neophodno bi bilo definisati zadatke, poèev od zaštite od zagaðivanja, zajednièkog programa zaštite i valorizacije njegovog istorijskog i graditeljskog nasljeða, kao i njegovih ambijentalnih vrijednosti”, smatra Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, neophodno je uspostaviti i saradnju u projektovanju korišæenja ekonomskih resursa jezera u oblasti turizma, vodoprivrede, poljoprivrede i usluga na održiv naèin. Ðukanoviæ je ocijenio da je održavanje skupa u Vranjini dokaz pune svijesti o važnosti oèuvanja i održive valorizacije potencijala Skadarskog jezera, kao prekograniènog resursa izmeðu Crne Gore i Albanije. On je najavio da Crna Gora priprema nacionalnu strategiju održivog razvoja, s ciljem uspostavljanja bolje ravnoteže izmeðu ekonomskih, socijalnih i ekoloških uslova i potreba. Ðukanoviæ je napomenuo da je na cjelokupnom podruèju Sakdarskog jezera u toku realizacija niza znaèajnih meðunarodnih projekata i inicijativa, navodeæi projekat Integralnog upravljanja eko sistemom jezera vrijedan 4,9 miliona EUR. “Cilj tog projekta je sagledavanje kvaliteta životne sredine Skadarskog jezera i naèina ljudskog uticaja kako bi na toj osnovi bile definisane konkretne akcije u obje države, èime bi bilo obezbijeðeno trajno oèuvanje eko sistema”, kazao je Ðukanoviæ. Predstavnik UNESCO-a Filip Pipere naglasio je da bi bilo neophodno podržati i promovisati ideju zaštite Skadarskog jezera kao modela ekološke integracije, radi ostvarivanja održivog razvoja u obje zemlje balkanskog rtegiona. “To je posebno važno kada se zna da Crna Gora i Albanija razmatraju moguænost evropskih integracija”, ocijenio je Pipere. On je pojasnio da je osnovna namjera organizacije koju predstavlja formiranje prekograniènog rezervata biosfere na Skadarskom jezeru i naznaèio da se u procesu evropskih integracija posebno istièe ekološka politika. Crnogorski ministar ekologije Boro Vuèiniæ smatra da æe, s obzirom na predviðena finansijska sredstva i izradu znaèajnih dokumenata, prvenstveno prekograniène dijagnostièke analize biti stvorena kvalitetna osnova za održivi razvoj Skadarskog jezera. Program zaštite i razvoja Skadarskog jezera, objasnio je on, predstavlja menadžment plan za to podruèje, dok æe njegova razrada biti izvršena kroz izradu jednogodišnjih planova sa jasno prepoznatim mjerama i prioritetima. »Jezerom može kvalitetno biti upravljano samo kroz dobru prekograniènu saradnju, s obzirom da ono predstavlja prirodnu granicu izmeðu Crne Gore i Albanije«, upozorio je Vuèiniæ. Albanski premijer Sali Beriša ocijenio je da bi saradnja dvije države, slobodan protok ljudi izmeðu Albanije i Crne Gore trebalo da doprinesu da basen Skadarskog jezera bude pretvoren u evropski poznat region. Prema njegovim rijeèima, zaštita vrijednosti Skadarskog jezera i oèuvanje njegovog bogastva predstavlja veliki ispit za albansku Vladu. "Sa malo noviteta može biti uèinjeno mnogo na oživljavanju i unaprjeðenju života ovog euro regiona”, zakljuèio je Beriša uvjeravajuæi prisutne da æe njegova Vlada uèiniti sve da to bude i ostvareno. Prvi dio ovog meðunarodnog skupa završen je danas u Podgorici, dok æe drugi dio sjutra biti nastavljen u albanskom gradu Skadru. Meðunarodni skup o Skadarskom jezeru prvi je dogaðaj u Crnoj Gori organizovan kao dio regionalne inicijative "Dinarski luk". Inicijativu su pokrenule znaèajne meðunarodne organizacije angažovane u regionu, Svjetski fond za zaštitu prirode, Regionalni evropski biro za nauku, Svjetska unija za zaštitu prirode, Progam za razvoj Ujedinjenih nacija i Savjet Evrope. (kraj) nem/mrd