Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Zakon o slobodnom pristupu informacija mogao bi da funkcioniše veoma dobro, posebno u oblasti privatizacije, kada bi za to postojala dobra volja svih uèesnika u njegovoj primjeni, ocijenjeno je danas na okruglom stolu u hotelu Crna Gora. Okrugli sto o primjeni Zakona o slobodnom pristupu informacija u privatizacija organizovala je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), u cilju ukazivanja na aktuelne probleme u toj oblasti. Uèesnici su konstatovali da u Zakonu ima dosta nepreciznih odredbi, a veliki problem za njegovu primjenu je i nedostatak drugih propisa kao što su zakoni o tajnim podacima i zaštiti liènih podataka. »Primjena ovog Zakona je najosjetljivija u oblasti privatizacije. Državni organi trebaju da shvate da su graðani iznad njih i da imaju pravo da ih kontrolišu«, rekla je izvršni direktor MANS-a Vanja Æaloviæ. MANS je, kako je podsjetila, tražio objavljivanje ugovora o privatizaciji svih velikih kompanija, kao što su Kombinat aluminijuma (KAP), Jugopetrol, Željezara, ali je uglavnom nailazio na probleme kao što su æutanje administracije ili je samo dozvoljen uvid. Prema rijeèima Æaloviæ, najviše problema je bilo sa Agencijom za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja koja predstavnicima MANS-a nije dozvoljavala da prepišu, fotokopiraju ili snime dokumenta koja su im data na uvid. »Agencija je èak donijela rješenje da se meni i mom kolegi Dejanu Milovcu zabrani unošenje mobilnih telefona u zgradu Vlade«, rekla je Æaloviæ. Ona je dodala da je pored tih problema, Agenciji dugo trebalo da predstavncima MANS-a, nakon usvajanja rješenja o odobrenom uvidu u tražena dokumenta, omoguæi ulazak u prostorije jer »neko od službenika nije tu, na odmoru je« i slièno. Na to je reagovala savjetnik u Agenciji Tanja Borozan tražeæi od Æaloviæ da prestane da govori o toj instituciji sa uvrjedljivim tonom. Ona je optužila Æaloviæ da je snimanjem službenika koji su predstavnicima MANS-a zabranili ulazak u prostorije Agencije sa kamerom, prekršila Krivièni zakonik. »Snimili ste službenike bez njihove saglasnosti, a zatim je taj snimak kružio internetom uz komentar - ko su ovi jadnici«, kazala je Borozan. Ona je pitala predstavnike MANS-a, koji su predložili da kupe Agenciji kopir aparat jer ga nema, zar oèekuju da æe ta institucija da im kopira svu traženu dokumentaciju. »Dozvoljen vam je uvid. Osim toga, vi bi ugovor o privatizaciji, na primjer, Jugopetrola, objavili u novinama, i mi bi imali problema sa kupcem«, konstatovala je Borozan. Poslanik Pokreta za promjene Koèa Pavloviæ kazao je da je, kada se govori o ugovorima o privatizaciji, neosporan javni interes. »Ugovor ne pripada kupcu« rekao je Pavloviæ predstavnicima Agencije dodajuæi da oni shvataju Zakon kao obavezu, ali ipak poštuju više neke druge stvari. Gorda Bakiæ iz Agencije tvrdi da je ta institucija do sada u svemu ispoštovala Zakon, a dozvoljavala je neposredan uvid shodno èlanu 13. »Strani partneri insistiraju na povjerljivosti pojedinih odredbi u cilju zaštite od konkurencije, a osim toga, Zakon je usvojen nakon potpisivanja velikog broja kupoprodajnih ugovora«, rekla je Bakiæ. Ona je optužila Æaloviæ da je prilikom dolaska u Agenciju, agresivno nastupala, kao »Ani sa èetiri pištolja«, zbog èega je, kako tvrdi, bila šokirana, jer je do tada njihova komunikacija bila civilizovana. Bakiæ je dodala, da ona nije tako vaspitana, pa nije reagovala agresivno, ni kada je došao kolega Æaloviæ »kojem fale zubi«. Predsjednik Odjeljenja za upravne sporove Vrhovnog suda Sreten Ivanoviæ ocijenio je da Zakon zadire u suštinu vlasti i ne treba oèekivati prihvatanje te èinjenice. »Otvorenost i javnost organa vlasti u odnosu na slobodan pristup informacijama, nije onakva kako je predviðeno Zakonom. Informacije se nevoljno daju, traži se plaæanje administrtaivnih troškova i proðe godina dok se stvar ne rašèisti iako Zakon nalaže hitnost postupka«, rekao je Ivanoviæ. Prema njegovim rijeèima, pojedine odredbe Zakona se pogrešno primjenjuju, pa pojedinci uzimaju sebi za pravo da odreðuju šta je javni interes, poslovna tajna i samovoljno ogranièavaju pristup informacijama. »Samo kada Zakon kaže šta je javni interes, onda je to javni interes, a poslovna tajna su podaci koja preduzeæa svojim aktom proglase takvim«, objasnio je Ivanoviæ. On je dodao da Zakon dozvoljava pristup informacijama neposrednim uvidom, prepisivanjem, fotokopiranjem i slièno, i organi vlasti to treba da dozvole. Ivanoviæ je poruèio i da treba naæi instrument da se izbjegne æutanje administracije, zbog èega je najviše sporova pred Upravnim sudom. MANS je prošle godine, zbog æutanja administracije, tom sudu dostavio 148 tužbi, a ove 61. U MANS-u oèekuju da æe, nakon rješenja Vrhovnog suda, kojim je dozvoljeno prepisivanje traženih informacija, biti bolje sprovoðen Zakon. Osnovni državni tužilac Veselin Vuèkoviæ ocijenio je da je suština problema to što graðani ne mogu ostvariti pravo da biraju i mijenjaju vlasti, ako nijesu dovoljno informisani. »Elementarni preduslov za to je da graðanin bude informisan o onome koga bira«, kazao je Vuèkoviæ. Zamjenik Vrhovnog državnog tužioca Zagorka Popoviæ smatra da treba uvesti pravni motiv, da onaj koji traži informaciju kaže zbog èega mu je potrebna. »Zašto bi neko fizièko lice interesovalo kolika je moja plata?«, pitala je Popoviæ. Milan Radoviæ iz Narodne stranke ocijenio je da je njeno pitanje dokaz da u Crnoj Gori još nije sazrela svijest da se Zakon primijeni. »Jedno od osnovnih naèela rada svakog državnog organa je javnost«, podsjetio je on. Ivanoviæ se, takoðe, nije složio sa Popoviæ, jer, kako je objasnio, kada bi tražili motiv za traženje informacije, Zakon ne bi bio potreban. »Graðanin ima pravo na informaciju jer on bira i smjenjuje vlast. Druga stvar je što nekome nije u interesu da objavi informaciju«, rekao je Ivanoviæ. Slièna iskustva u slobodnom pristupu informacija imala je i Hrvatska. Predsjednik organizacije Transparensi internešnl /Transparency International/ za Hrvatsku, Zorislav Antun Petroviæ, kazao je da je posebno bilo doæi do informacija o prodaji hrvatskog Telekoma, a neki djelovi kupoprodajnog ugovora su i sada tajna. (kraj) bvm/kmh