Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Predlog zakona o sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama, kratkoroèno æe negativno uticati na budžet usljed poreskih podsticaja, ocijenili su èlanovi Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i zatražili od Ministarstva finansija dodatne informacije. Poslanik Socijalistièke narodne partije (SNP) i predsjednik Odbora, Aleksandar Damjanoviæ, kazao je da je jasno da æe zbog poreskih podsticaja biti negativnih efekata odmah na budžet, pri èemu je bilo potrebno da se saopšti koliki su maksimalno negativni efekti kada bi svi u jednom momentu krenuli to da rješavaju. “Oèekivao sam da dobijemo i konkretne pokazatelje da bi se poslanici mogli odrediti prema Predlogu zakona”, rekao je Damjanoviæ na sjednici Odbora. On je kazao da je u zakonu, poznatijem kao Podgorièki model, navedeno da kada se problem kredita riješi na obostrano zadovoljstvo, sprovoðenje zakona neæe imati direktan uticaj na budžet, dok æe uspješnom implementacijom dugoroèno doæi do poveæanja budžetskih prihoda. Damjanoviæ je naveo da æe podsticaj koji se odnosi na oslobaðanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) smanjiti prihodi države. “Poreski podsticaji jesu sporni jer neko može shvatiti da po drugi put èašæavamo nekog, a banke su te koje æe izvuæi najveæu korist iz svega ovoga”, smatra Damjanoviæ. Generalni direktor Direktorata za finansijski sistem i unaprijeðenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija, Bojana Boškoviæ rekla je da je cilj donošenje tog zakona oèuvanje stabilnosti finansijskog sistema, podsticanje oporavka dužnika, restrukturiranje dugova i omoguæavanje pristupa novim sredstvima finansiranja radi stimulisanja ekonomskog oporavka i rasta. “Zasniva se na konceptu dobrovoljnosti uèesnika u restrukturiranju, sa ciljem postizanja rješenja na obostrano zadovoljstvo. Kada je rijeè o poreskim olakšicama predviðeno je da povjerilac koji sa dužnikom zakljuèi ugovor o finansijskom restrukturiranju biva osloboðen od plaæanja PDV-a. Pri utvrðivanju oporezive dobiti, iznos umanjenja duga uraðen je u skladu sa zakljuèenim ugovorom, priznaje se kao rashod”, precizirala je Boškoviæ. Predstavnik Centralne banke (CBCG), Ana Vlahoviæ, odgovarajuæi na pitanje poslanika Demokratskog fronta (DF), Strahinje Bulajiæa, saopštila je da, prema preliminarnim podacima za septembar, NPL iznose 395 miliona EUR i uèestvuju u ukupnim kreditima sa 20,21 odsto. Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehoviæ, kazao je da je zakon nastao na bazi dobre ideje i želje da se problem riješi. “CBCG je prva ukazala na problem enormnog kreditnog rasta, ali sa zakašnjenjem. Problem nije mali i ne datira od juèe, veæ od 2007, 2008. godine”, podsjetio je Šehoviæ. On je rekao da su poslanicima potrebne dodatne informacije u dijelu gdje se govori o podsticajima kako bi dali konaène sudove o zakonu. “Na taj otkupljeni kredit neæe se plaæati PDV, takoðe postoje podsticaji vezano za porez na dobit i oni u vezi sa plaæanjem poreskog duga na rate. Smatam da to mora ostaviti efekte na budžet u kratkom roku i volio bih da od Ministarstva finansija dobijem projekciju kolika su to sredstva”, naveo je Šehoviæ. Prema njegovim rijeèima, to mora imati negativan efekat dok model ne zaživi, zbog èega je potrebna cost benefit analiza. “Da li postoji garancija da æe se zaštititi od zloupotrebe poreskih podsticaja? Vi jasno tretirate šta se smatra dužnikom podobnim za finansijsko restrukturiranje, pri èemu je to neko ko je solventan, ali se trenutno suoèava sa problemom nelikvidnosti. Nije mi jasno ko utvrðuje neèiju moguænost da uèestvuje u ovom procesu”, naveo je Šehoviæ. On je rekao da æe nakon sagledavanja dodatne dokumentacije, poslanici moæi da se izjasne o predlogu na nekoj od narednih sjednica. Boškoviæ je saopštila da je kvantifikacija finansijskih efekata bila jedna od najveæih dilema prilikom pravljenja zakona. “Imali smo dilemu da li da se uvode poreski podsticaji, meðutim ono što je pokazala praksa je da bi donošenje ovakvog zakona bez podsticaja izgubilo svrhu. Potrudili smo se da te podsticaje dovedemo na najmanju moguæu mjeru”, rekla je Boškoviæ. Ona je dodala da mogu da naprave kvantifikaciju, ali æe ona biti hipotetièka. “Možemo da izaberemo neku vrijednost kredita iz nekoliko oblasti, pa da na primjeru pokažemo šta bi to znaèilo, ali da je to hipotetièki jer ne možemo da pretpostavimo koliko firmi æe se prijaviti i da li æe ijedna”, kazala je Boškoviæ. Vlahoviæ je dodala da je o kvantifikaciji samog zakona teško govoriti jer je rijeè o principu dobrovoljnosti. Vlahoviæ je, odgovarajuæi na pitanje Damjanoviæa, rekla da su sve banke pripremile strategiju za trogodišnji period rješavanja problema NPL-a. One su utvrdile i dostavile prve godišnje ciljeve, s tim što im je CBCG pružila veliku pomoæ. Na Odboru su razmatrani i amandmani podnijeti na predložene izmjene i dopune zakona o akcizama. Prihvaæen je amandman Damjanoviæa, a tièe se drugaèije dinamike poveæanja akciza, primjerenije evropskoj praksi, èime se, kako je objasnio, doprinosi punjenju budžeta. “Nije ovdje cilj da se konzumiraju beskonaèno jeftine cigare i uništava zdravlje stanovništva, veæ da se akciznom politikom dostigne nivo cijena duvana kakav je u okruženju i tako smanji potrošnja duvana, a budžet ostane isti ili da ima poveæanje zbog poveæanja cijena cigareta”, rekao je Damjanoviæ. Prihvaæen je i amandman Šehoviæa, èiji je cilj da fiskalno rastereti privredu u oblastima preraðivaèke industrije, proizvodnje prehrambenih proizvoda, saobraæaja i skladištenja, tako što im se omoguæava pravo na povraæaj dijela plaæene akize, gasnih ulja u industrijske i komercijalne svrhe. (kraj) sam/bvm