Podgorica, (MINA) - Zakon o lustraciji nije politièka prevara, veæ potreba društva na putu ka moralnoj obnovi i težnji da prihvati demokratske vrijednosti civilizovanog svijeta, saopšteno je danas iz Narodne stranke (NS). Potpredsjednik Izvršnog odbora NS, Emil Kriještorac, kazao je da Zakon o lustraciji ne podrazumijeva nièiju kriviènu odgovornost, nego instrument suoèavanja društva sa nasleðem prošlosti i diskontinuiteta sa politikom nedemokratskog režima. “Na institucionalnom nivou lustracija predstavlja pravnu mjeru diskvalifikacije, što konkretno znaèi da se sa razlièitih javnih funkcija na odreðeno vrijeme uklanjaju sva lica koja su u totalitarnim režimima nareðivala, sprovodila ili podržavala kršenje ljudskih prava”, kaže se u saopštenju dostavljenom agenciji MINA. Kriještorac je naveo da je lustracija u mnogim zemljama metod koji pomaže moralnom proèišæenju društva i ozdravljenju institucija. Prema njegovim rijeèima, nije sporno neèije ideološko nasleðe ili mišljenje, veæ je problem što odreðene osobe koje su svojevremeno prisluškivale telefone, pratile neke graðane i radile mnogobrojna nedjela sada obavljaju javne funkcije i odgovorne državne dužnosti u sudstvu, tužilaštvu, Parlamentu, upravi. On je dodao da su iskustva sa lustracijom u istoènoj Evropi razlièita. “Taèno je da je u Albaniji sprovedena lustracija koja je bila izuzetno ispolitizovana. Zakon je donešen u vrijeme predizborne kampanje i njime su bili obuhvaæeni gotovo svi kandidati Socijalistièke partije zbog toga što su nekada bili komunisti, ali ne i uèesnici vlasti u bivšem režimu”, pojasnio je Kriještorac. On je kazao da je NS saglasna da se radi o lošem iskustvu, odnosno primjeru lustracije. “Ali isto tako se slažemo da ne mora i crnogorski zakon imati takav sadržaj i biti u toj mjeri ispolitizovan”. Kriještorac je podsjetio da je lustracija izvršena nakon pada komunizma i u bivšoj Istoènoj Njemaèkoj, gdje su svi za koje se u istrazi dokazalo da su bili povezani sa tajnim službama i zlodjelima komunistièke partije dobijali papir sa detaljima iz svoje prošlosti. “Taj papir su bili dužni predoèiti poslodavcu koji je na osnovu njega odluèivao o eventualnom zapošljavanju. Šta je u tome sporno? Nije sud za ljudska prava osporavao zakonski tekst, veæ odreðene zloupotrebe u njegovoj primjeni prema jednom broju javnih liènosti”, precizirao je on. Funkcioner Demokratske partije socijalista, Miodrag Vukoviæ, ranije danas je rekao da postoje odluke suda u Strazburu kojim su ukinuta rješenja o lustraciji u Istoènoj Njemaèkoj. Kriještorac je kazao da se lustracija obièno preduzima na osnovu posebnog zakona, ali su pojedine zemlje to pitanje uredile i drugim zakonima, administrativnim aktima ili na osnovu nekih drugih mjera. “Valjda nema ništa sporno da graðani imaju uvid u neèiji dosije, posebno onih lica koje imaju ambiciju da obavljaju neku javnu djelatnost”, smatra on. Kriještorac je dodao da se tim problemom bavila Parlamentarna skupština Savjeta Evrope, koja je usvojila niz dokumenata kojima se preporuèuje lustracija i istovremeno upozorava da bi izostanak ovog procesa mogao dovesti do ponovnog nasilja i kršenja ljudskih prava. (kraj) drv