Podgorica, (MINA) – Zakon o policiji koji je crnogorska Skupština usvojila krajem aprila predstavlja dobru pravnu osnovu za uspješnu reformu policije što je preduslov za stvaranje demokratskog društva, ocijenili su uèesnici javne debate o tom dokumentu. Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) organizovao je veèeras u Podgorici javnu debatu na temu Novi Zakon o policiji-profesionalizam i odgovornost. Savjetnik pomoænika ministra za javnu bezbjednost Vladimir Vukotiæ kazao je da Zakon o policiji zadovoljava najviše evropske standarde i da je uraðen po svim demokratskim principima. On je podsjetio da prema novom Zakonu policija više nije u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), nego je poseban organ uprave, poput Carinske ili Poreske uprave. “Na njenom èelu biæe direktor, koji kao ni ostali službenici policije neæe moæi da se bavi politikom”. Vukotiæ je objasnio i da o radnom angažmanu direktora policije odluèuju njegovi radni rezultati, a ne politièka pripadnost. Èlan Izvršnog odbora Glavnog odbora Socijalistièke narodne partije Dragan Braunoviæ smatra da je Zakon o policiji jedan od najznaèajnijih reformskih akata i da predstavlja dobru pravnu osnovu za uspješnu reformu policije, kao nužnom preduslovu za stvaranja stabilnog i razvijenog demokratskog društva. “Za uspješno ostvarivanje reforme policije nije dovoljno imati samo kvalitetan zakon. Mnogo je važnije sagledati da li postojeæi društveni ambijent pogoduje takvom procesu, postoje li demokratski uslovi, kakav je politièko-institucionalni i kadrovski potencijal koji æe biti nosilac tog projekta”, objasnio je on. Braunoviæ je ocijenio da je crnogorski režim kao “nedemokratski, antireformski i antievropski” u toku svoje višegodišnje vladavine obesmislio postojanje institucija pravne države i vladavinu prava. “Sve izraženija politièka i pravna nestabilnost, koja za posljedicu ima stvaranje nepovoljnog društvenog ambijenta za bilo kakve reforme u društvu posljedica je potpune politizacije organa za sprovoðenje zakona – tužilaštva, sudstva i kazneno-popravnog sistema, a naroèito MUP-a”, kazao je on. Braunoviæ je naveo da je narastajuæa kriminalizacija društva, zataškavanje kriminalnih afera u kojima se pominju imena visokih funkcionera, veliki broj nerasvijetljenih ubistava i zloèina posljedica visokog stepena politizacije, niskog nivoa profesionalizacije i odsustva odgovornosti policije za svoje postupke. “Implementacija Zakona o policiji koja je u toku obièna je politièka farsa i negacija osnovnih demokratskih pravila i principa na kojima se zasniva izvršavanje policijskih poslova, utvrðenih meðunarodnih standarda i preporuka OEBS-a, Savjeta Evrope i drugih relevantnih meðunarodnih subjekata koji su uèestvovali u njegovoj izradi”, rekao je on. Braunoviæ je kazao da ako vlast odlaže donošenje Zakona dvije godine, usvaja ga pod pritiskom meðunarodne zajednice, a potom politièkim opstrukcijama simulira njegovu implementaciju, to je potvrda da je režim najveæa smetnja reformskim i demokratskim procesima i integrisanju Crne Gore u Evropsku uniju. Advokat Radomir Preleviæ naveo je da Zakon o policiji nije normativno komplikovan i da je za razliku od mnogih drugih raðen u pristojnom vremenskom periodu i na neobièan naèin – zakonodavac je bio otvoren za sve sugestije. “On je to uradio jer je ovaj Zakon zajedno Zakonikom o kriviènom postupku jedan od indikatora ili istrumenata za primjenu Evropske konvencije, evropskih standarda u oblasti ljudskih prava. Ako to nije ovaj Zakon onda nije ni jedan drugi”, kazao je on. Preleviæ je objasnio da je osnovini kvalitet novog Zakona što obezbjeðuje da izmeðu policije i centara politièke moæi posreduje zakon. “Sada je pod terminom policija ostavljena samo suština tog posla, odnosno javna bezbjednost. To je samo uniforma koja u osnovi drži javni red i mir, granicu, kao i suzbijanje kriminala”, rekao je on. Preleviæ je smatra da treba uložiti puno u sferi sporovoðenja zakona, “jer suviše dugo smo navikli da donosimo zakone i hvalimo se da smo ispunili evropske standarde, a onda pravimo kardinalne greške”. On je kao kršenje Zakona o policiji naveo sluèaj pretresa Zavoda za izvršenje kriviènih sankcija u Spužu poèetkom septembra. “Èovjek se pita o èemu se tu radi. Da li mi vidimo da pravimo prekršaj zakona koji smo tek donijeli, koji je odlièan i sprovodljiv”. Preleviæ navodi da ako je pretres Zavoda nezakonito uraðen, onda su nevaljani i dokazi koji su pribavljeni na taj naèin. ”To znaèi da se predmeti koji su pribavljeni nezakonitim pretresom nikada ne mogu koristiti kao dokazi u kriviènom postupku”. Programski direktor Centra za graðansko obrazovanje Aleksandar Zekoviæ ocijenio je da je konstituisanje Savjeta za graðansku kontrolu policije još jedna potvrda izlaska crnogorskog društva iz procesa “varavarizacije u kojem se dogaðalo sve i svašta” i vremena u kojem je policija bila bez javne kontrole. On smatra da se policija u Crnoj Gori mijenja i da se njena struktura oslobaða osoba iz stranaèkih vrhova. “Novoj policiji neæe biti lako da se nosi sa hipotekama prošlosti, posebno sa nasljeðima iz 90-tih godina prošlog vijeka, kao i onima iz doba otvorenog totalitarizma”. “Policiju èekaju novi izazovi, odnosno odgovornost preispitivanja sopstvene uloge u prošlosti, proglašavanje diskontinuiteta sa praksom kršenja ljudskih prava i graðanskih sloboda što podrazumijeva i upuæivanje izvinjenja javnosti, rasvjetljavanja povezanosti pojedinaca iz policije sa korupcijom i kriminalom”, kazao je Zekoviæ. On je naveo da policiju èeka izazov izgradnje novog identiteta i imidža, kao i približavanje graðanima kroz sopstveni personalni sastav što podrazumijeva više pažnje o zapošljavanju osoba koje su dio lokalnog stanovništva ili pripadnici manjinskih naroda. Zekoviæ je apelovao na predsjednike Skupštine i Vlade, Ranka Krivokapiæa i Mila Ðukanoviæa, da doprinesu stvaranju svih potrebnih organizacijskih, tehnièkih i finansijskih pretpostavki za nesmetan, nezavistan i odgovoran rad èlanova Savjeta za graðansku kontrolu policije, “pa èak to podrazumijevalo i dopunu Zakona”. Predstavnik Centra za ljudska prava Pravnog fakulteta Siniša Bjekoviæ kazao je da je najveæi problem sa Zakonom o policiji što taj akt nije donešen mnogo ranije. “Ne mogu sebi da objasnim, a ni oni koji su to èinili, zašto je zakon kupio prašinu u fiokama državnih institucija, kada je bilo jasno da on mora biti donašen i da su intervencije na njemu bile tehnièke prirode”. “Najgora stvar koja je mogla da nas zadesi jeste što zakon nije donešen na vrijeme, što su izgubljene dvije do tri godine u njegovoj implementaciji. Mogu da kažem da je najveæi gubitnik u svemu tome MUP”, kazao je on. Bjekoviæ se nije složio sa Preleviæem da je Zakon o policiji jednostavan akt, veæ veoma komplikovan “ako se zaðe u njegovu dubinu”, jer je povezan sa drugim sistemskim zakonima poput onoga o državnoj upravi, službenicima i namještenicima, upravnom postupku. On smatra da æe kašnjenje u njegovom donošenju uticati i na kašnjenje reforme u edukaciji policije. Bjekoviæ se složio da je u proteklih par mjeseci bilo povreda odredbi Zakona o policiji. “Postoje posebne mjere i postupci u borbi protiv organizovanog kriminala. Treba naæi balans gdje æe se interes države da zaštiti sebe i svakog unutar nje od svakog organozovanog kriminala uklopiti u standarde ljudskih prava”, objasnio je Bjekoviæ. Bjekoviæ smatra da je to “jezièak na vagi” koji æe opredijeliti svakoga da kaže da li je Zakon o policiji našao svoje mjesto u pravnom životu Crne Gore i da li ga je uopšte moguæe izvršiti u ambijentu u kojem živimo. (kraj) del