Podgorica, (MINA) – Predlog zakona o zaštitniku ljudskih prava Crne Gore nije u skladu sa Opcionim protokolom UN protiv torture (OPCAT), a trebalo bi da bude, ocijenila je savjetnik za monitoring pritvorskih jedinica u Asocijaciji za prevenciju torture, Tanja Norton. Ona je govorila danas na okruglom stolu na temu Meðunarodne obaveze u prevenciji torture i njihova implementacija u Crnoj Gori. Kako je podsjetila, Crna Gora je 2008. godine ratifikovala OPCAT i nakon èega je trebalo da uspostavi Nacionalni preventivni mehanizam (NPM) koji æe voditi raèuna o preventivi torture. »NPM predstavlja monitoring institucija u kojima ima tortuire i on u finansijskom smislu mora biti nezavistan i raznovrsnog sastava», navela je Norton. Prema njenim rijeèima, takav mehanizam mora biti nezavistan. »NPM treba da ima pristup svim mjestima i informacijama kako bi mogao da razgovara za onima èija su prava povrijeðena, kao i da ima direktni kontakt sa Podkomitetom za sprjeèavanje torture, privilegije, imunitet i zaštitu institucija«, kazala je ona. U tome je, kako je navela, veæa odgovornost države da podiže nivo svijesti onih koji se nalaze unutar institucija. »Prevencija torture je kontinuiran i dinamièan proces. Preventivni pristup torturi teži da analizira faktore rizika i zato mora ublažiiti njegove faktore«, kazala je Norton. Preventivni pristup, pojasnila je ona, uoèava rane signale torture i ne osvræe se nazad. »NPM osim toga treba da razmatra sistem a ne pojedince. Ideja je da se saraðuje i da se uspostavi dijalog sa nadležnim institucijama, kako bi našli zajednièko rješenje za nedostatke«, rekla je ona. Izazovi, prema rijeèima Norton, su uspostavljanje dijaloga i saradnje,»a ipak opstati nezavistan. Šef operativnog sektora delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Nikola Bartolini smatra da, uprkos napretku koji je država napravila kada je u pitanju tortura, neopohodno je uspostaviti NMP. »I dalje se u izvještajima mogu vidjeti sluèajevi lošeg postupanja u zatvorima, i ponekim zatvorenim institucijama«, naveo je on, dodajuæi da se država mora usredsrediti na te nedostatke i propuste. Zamjenik Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, Marijana Lakoviæ, kazala je da tortura predstavlja jednu od najtežih i najneprihvatljivijih povreda ljudskih prava. »Ne vrijeða samo graðanina veæ i same osnove demokratske države, i za nju nema opravdanja«, smatra ona. Opcioni protokol, navela je, predviða formiranje meðunarodnog mehanizma za posjete. »Znaèaj Protokola je da on predviða sistem redovnih posjeta mjestima gdje se nalaze uhapšeni radi prevenicje muèenja i drugih ponižavajuæih postupaka«, pojasnila je Lakoviæ. Akcenat se, kako je dodala, stavlja na sprjeèavanje povreda, prije nego na reagovanje kada se dese. Namjera je, objasnila je Lakoviæ, da posjete i kasniji izvještaji rezultiraju dijalogopm uzmeðu vlasti i nadzornih mehanizama, kako bi sprijeèili povrede ljudskih prava i pomogli u otklanjanju drugih nedostataka. Zaštitniku su se, rekla je, obraæali one osobe èija prava Uprava Zavoda za izvršenje kriviènih sankcija nije poštovala. »Te primjedbe su se odnosile na zdravstvenu zaštitu, traženje pravne zaštite i djelotvoran pravni lijek«, kazala je ona. (kraj) anm/djs