Podgorica, (MINA) - Ne postoji nijedan racionalni razlog za tvrdnju da æe izmještanje istrage iz suda i njeno povjeravanje državnom tužiocu, kako to predviða Predlog Zakonika o kriviènom postupku, doprinijeti efikasnijem procesuiranju najtežih kriviènih djela, ocijenio je advokat Radomir Preleviæ. On je agenciji MINA kazao da su tu tvrdnju, tokom prošle godine, plasirali èlanovi radne grupe za izradu nacrta Zakonika, kao i predstavnici Ministarstva pravde, a da nijesu ponuduli nijedan dokaz. „Zakonski tekst, meðutim, ne potvrðuje tu tezu da je tužilaèka istraga efikasnija. Naime, predlogom Zakonika istražne radnje, kao i vrijeme za njihovo preduzimanje odreðeni su i dimenzionirani na isti naèin kako je to riješeno i važeæim Zakonikom“, objasnio je Preleviæ. Jedina razlika, kako je kazao, izmeðu važeæeg i predloženog sistema istrage sastoji se u tome što policija više neæe imati pravo da saslušava osumnjièenog na zapisnik koji se može koristiti kao dokaz u kriviènom postupku, veæ tu nadležnost preuzima državni tužilac. Preleviæ je kazao da je razlika i to što državni tužilac preuzima kompletnu nadležnost koju sada vrši istražni sudija, osim što u sudskoj nadležnosti i dalje ostaje odluèivanje o odreðivanju i trajanju pritvora, nareðivanje pretresanja lica i objekata, privremenog oduzimanja predmeta i ekshumacija. „Ovdje se ne radi o suštinskoj promjeni naèina sprovoðenja istrage, niti o promjeni sadržine te faze postupka, veæ se jedino mijenja subjekt nadležan za voðenje istrage. Moguæe je da se desi da taj novi subjekt pokaze veæi stepen efikasnosti od sadašnjeg, ali se to iz predloga zakonika ne moze zakljuèiti“, tvrdi on. Preleviæ je ocijenio da povjeravanje istrage državnom tužiocu podrazumijeva osposobljenost, materijalnu i kadrovsku, državnog tužilaštva najmanje na onom nivou koji sada postoji u sudu. „Zbog toga æe se u prvom periodu tužilaæka istraga odvijati sa višim teškoæama od onih koje dasad postoje kod sudske istrage“, kazao je on. Preleviæ je naveo da Sporazum o priznanju krivice, koji je propisan Predlogom, predstavlja novinu, koja bi, u sluèaju da bude primijenjena donijela višestruke koristi. „Predviðeno je da je sporazum moguæ kada se krivièni postupak vodi za jedno krivièno djelo, ili za krivièna djela u sticaju za koja je propisana kazna zatvora u trajanju do deset godina, što znaèi da je ostavljen širok dijapazon za primjenu ovog instituta, s obzirom na veliku zastupljenost ove kriviène sankcije u kriviènom zakonodavstvu“, rekao je on. Prema njegovim rijeèima, predlog za zakljuèenje sporazuma može dati državni tužilac, odnosno okrivljeni i njegov branilac, s tim što se mora voditi raèuna da sporazumom ne bude osteæena bilo koja treæa strana. „Nakon potpisivanja sporazuma slijedi njegovo podnošenje sudu na odluèivanje. Ukoliko naðe da sporazum zadovoljava sve zakonom propisane uslove sud æe donijeti rješenje o njegovom usvajanju, a po pravnosnažnosti tog rješenja donijeæe i presudu kojom se optuženi oglašava krivim u skladu sa usvojenim sporazumom“, kazao je Preleviæ. On smatra da u prilog buduæoj primjeni tog instituta ide i to što ponuda za zakljuèenje sporazuma ne kompromituje predlagaèa, jer je propisano da se u sluèaju da sporazum ne bude usvojen "priznanje okrivljenog dato u sporazumu ne može se koristiti kao dokaz u kriviènom postupku". Preleviæ je rekao da je klasièno naèelo da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu kriviènim djelom unijeto u èlan 112 Kriviènog zakonika, a postupak za oduzimanje imovinske koristi pribavljene izvršenjem kriviènog djela propisan važeæim Zakonikom o kriviènom postupku. „Predlog zadržava veæ postojeæa rješenja, odnosno ne unosi novine u postojeæi postupak za oduzimanje imovinske koristi“, rekao je on. Preleviæ je kazao da veliku novinu predstavljaju odredbe Predloga pod naslovom "trajno oduzimanje imovine èije zakonito porijeklo nije dokazano". „Tu je promovisano naèelo obrnutog tereta dokazivanja, jer æe okrivljeni vjerodostojnim ispravama, odnosno u njihovom nedostatku, na drugi naèin biti prinuðen da dokazuje zakonitost porijekla imovine ili njenog dijela, pod prijetnjom trajnog oduzimanja“, rekao je on. Radi se, kako je objasnio, samo o procesnim odredbama za koje je propisano da æe uæi u primjenu šest mjeseci nakon što budu donijeti materijalno pravni propisi o oduzimanju imovine èije zakonito porijeklo nije dokazano. „Ovi materijalno pravni propisi æe se donijeti noveliranjem kriviènog zakonika, što tek slijedi. Za sada se može dati samo prethodna ocjena da je u tom pogledu pred zakonodavcem ozbiljan zadatak s obzirom na temeljno, klasièno pravno naèelo prema kome se savjesnost državine (nad stvarima) predpostavlja“, kazao je Preleviæ. (kraj) del/isf