Nikšiæ, (MINA) - Udruženje boraca Narodnosolobodilaèkog rata (UBNOR-a) i antifašista Nikšiæa pozvalo je državne organe da zakonom rehabilituju žrtve Golog otoka, na kome je, kako su kazali, bez krivice robijao znatan broj uglednih revolucionara i graðana Crne Gore. Na omažu organizovanom povodom posthumne rehabilitacije potpukovnika Gaša Blagojeva Markoviæa iz Nikšiæa ukazano je da su prvo Slovenija, a potom i Hrvatska i Srbija usvojile takav zakon. Markoviæ je bio komandanta Desete crnogorske proleterske brigade, prvi poratni naèelnik vojnog podruèja za Crnu Goru i Boku, nosilac Partizanske spomenice i drugih odlikovanja, a za sve to, kako je istaknuto, “nagraðen je robijom na Golom otoku na kome je proveo pet godina”. Na zahtjev njegove kæerke, Markoviæa je u decembru prošle godine Viši sud u Zrenjaninu rehabilitovao, proglasio neosuðivanim, a proces pred Vojnim sudom u Beogradu okarakterisao kao montiran. U presudi je obrazloženo da su tim spornim procesom “povrijeðena naèela pravne države, kao i prava i slobode iznošenja razlièitog mišljenja od partijske politike i vrha države”. Predsjednik UBNOR-a Nikšiæa Slobodan Mirjaèiæ ocijenio je da takva presuda predstavlja “vid rehabilitacije svih brojnih golootoèkih muèenika kojih je u Nikšiæu i Crnoj Gori bilo na pretek”. “Skupština Crne Gore donijela je 1992.godine Deklaraciju kojom se osuðuje svaka zloupotreba vlasti i suspendovanje slobode politièkog izražavanja, osobito svirep, ponižavajuæi i nehuman tretman kojim su od strane vlasti i pojedinaca u prošlosti podvrgavani politièki neistomišljenici”, podsjetio je Mirjaèiæ. Prema njegovim rijeèima, primjerom suda u Zrenjaninu trebali bi poæi i nadležne institucije u Crnoj Gori i u potpunosti rehabilitovati nevine žrtve Golog otoka. I univerzitetski profesor Slobodan Radonjiæ zapitao je zašto èekaju na donošenje neophodnih zakonskih rješenja Ministarstvo pravde Vlade Crne Gore i šta radi Nevladina organizacija Goli otok. „Danas, kada su nam usta svima puna demokratije, moj um ne može da povjeruje niti prihvati èinjenicu da držvljani Crne Gore, odnosno njihovi naslednici, moraju da traže i dobijaju rehabilitacione satisfakcije za svoje i sebe u nekim drugim državama, jer ne mogu ostvariti u sopstvenoj domovini“, kazao je Radonjiæ. Zapitao je ima li još u Crnoj Gori „tajnih dosijea u nekim bezbjedonosnim odjeljenjima za nepopravljive neprijatelje naroda“, obzirom da od Zakona o rehabilitaciji nema ni pomena. „Postoje li tajni dosijei i za naslednike odavno preminulih Golootoèana i do kada æe se ovdje tako naopako postupati“, upitao je Radonjiæ. Kazujuæi sjeæanja svog oca Jova Radonjiæa, moraèkog uèitelja, osnivaèa brojnih škola i revolucionara, istakao je da se prièalo o èojstvu i herojstvu Gaša Markoviæa i u ratu i na Golom otoku, gdje su ga islednici zvali ”nepopravljiva banda”. “Gašo Markoviæ u svim vremenima i situacijama bio je i ostao èovjek, koji je mogao da izdrži ono što je malo ko drugi mogao podnijeti. Èovjek za sva vremena, na koga treba da budu svi ponosni”, rekao je Radonjiæ. I sin Gaša Markoviæa, profesor Ðoko Markoviæ pozvao je nadležne u Crnoj Gori da omoguæe satisfakciju nevinim žrtvama i njihovim porodicama. Govoreæi o svom ocu, heroju Sutjeske i Neretve kazao je da se istorijske èinjenice o Golom otoku znaju, ali ne i šta su preživjeli oni èiji su najbliži bili stradalnici tog muèilišta. Markoviæ je predoèio da je i njegova majka sa djecom bila istjerana iz vlastitog stana u Beogradu, jer se nije htjela odreæi svog supruga, zbog èega je i sama heroj Golog otoka. (kraj) mpa/žug