Podgorica, (MINA) – Rješenja u novom crnogorskom Zakonu o medijima najveæim dijelom se oslanjanju na demokratizaciju te oblasti i evropske standarde. “Time su stvorene jasne osnove buduæe pozicije medijskog sistema u evropskim okvirima, što æe intenzivirati proces demokratizacije medija”, ocjenjuje se u obrazloženju Zakona o medijima, o kojem æe u srijedu raspravljati crnogorski parlament. Navodi se da su u tekstu prihvaæena u ovom trenutku najcjelishodnija rješenja za izuzetno široku problematiku sa kojom se danas suoèavaju mediji u Crnoj Gori. Crna Gora garantuje pravo na slobodno osnivanje i nesmetan rad medija i garantuje ravnopravno uèešæe u informisanju domaæim i stranim pravnim i fizièkim licima. Utvrðena je obaveza Republike da obezbjeðuje dio finansijskih sredstava za ostvarivanje Ustavom i zakonima zajamèenih prava graðana na informisanje, bez diskriminacije, na osnovu programskih sadržaja koji su znaèajni za razvoj nauke i obrazovanja, razvoj kulture i informisanje osoba ošteæenog sluha i vida. Predviða se obaveza Republike da obezbijedi dio finansijskih sredstava i za programske sadržaje na albanskom i jezicima drugih nacionalnih i etnièkih grupa. Navodi se da monopol u informisanju nije dozvoljen i da o kršenju Ustavom i zakonom predviðene slobode informisanja odluèuje sud, po hitnom postupku. Zakonom se odreðuje da su informacije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, preduzeæa i javnih ustanova, dostupne javnosti u skladu sa posebnim zakonom o slobodnom pristupu informacijama. Prema novom zakonu, medijima se ne smatraju bilteni, katalozi i druge publikacije, namijenjeni iskljuèivo reklamiranju, poslovnim komunikacijama, obrazovnom procesu ili internom radu pravnih lica, vjerskih, nevladinih i drugih organizacija. Zabranjuje se Republici, jedinici lokalne samouprave i pravnom lice koje je veæinski vlasnik u državnoj svojini ili koje se finansira iz javnih prihoda da bude osnivaè medija. Izuzetak se odnosi samo na javne radio-difuzne servise, koje predviða Zakon o radio-difuziji. To je, kako se ocjenjuje, osnov za bezuslovnu i brzu transformaciju svih medija èiji su osnivaèi Republika ili jedinice lokalne samouprave, odnosno mediji u državnoj svojini. Precizira se da æe se svojinska i upravljaèka transformacija pravnih lica koja obavljaju novinsko-izdavaèku djelatnost , èiji je osnivaè Republika ili jedinica lokalne samouprave, izvršiti u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu novog zakona. Bužetom Republike ili jedinice lokalne samouprave obezbijediæe se sredstva za pokriæe troškova programa transformacije tih preduzeæa. Upravne i nadzorne odbore pravnih lica, koja obavljaju novinsko-izdavaèku djelatnost, imenovaæe nadležna skupština, na predlog crnogorske vlade, odnosno nadležnog organa jedinice lokalne samouprave, u roku od 30 dana od stupanja na snagu Zakona. Upravni odbori imaju sedam, a nadzorni odbori tri èlana, od èega su jedna treæina zaposleni. Èlanovi upravnih i nadzornih organa ne mogu biti poslanici ili odbornici, funkcioneri politièkih stranaka, osobe koje je imenovala Vlada Crne Gore ili izvršna vlast jedinice lokalne samouprave... Upravni odbori su dužni da u roku od 6O dana od stupanja na snagu Zakona, na osnovu javnog konkursa, tajnim glasanjem izmeðu više kandidata, izaberu direktore pravnih lica i odgovorne urednike medija. Mandat èlanovima upravnih i nadzornih odbora, direktora i odgovornih urednika medija prestaje danom završetka svojinske i upravljaèke transformacije pravnih lica. (kraj) isf