Podgorica, (MINA) - Crnogorski parlament razmatraæe uskoro Predlog zakona o rodnoj ravnopravnosti, koji bi trebalo da omoguæi stvaranje jednakih moguænosti za žene i muškarce, na èemu insinsiraju savremena meðunarodna dokumenta i praksa. Tekst je predložila Vlada Crne Gore. Predlog tog zakona pripremila je bila i Liberalna partija, ali nije ušao u parlamentarnu proceduru. Rodna ravnopravnost, u smislu predloženog zakona, podrazumijeva ravnopravno uèešæe žena i muškaraca u svim oblastima javnog i privatnog sektora. Predviða se jednak položaj i moguænosti za ostvarivanje svih prava i sloboda i korišæenje liènih znanja i sposobnosti za razvoj društava, kao i ostvarivanje jednake koristi od rezultata rada. U obrazloženju Predloga zakona navodi se da važeæi pravni sistem Crne Gore ima brojne nedostatke kada je u pitanju ta problematika. »Propisi nijesu ili u dovoljnoj mjeri rodno senzibilisani, nijesu date garancije za ravnopravnost žena sa muškarcima u zaštiti i uživanju ljudskih prava, nije posebno zabranjena odnosno sankcionisana diskriminacija po osnovu pola«, kaže se u obrazloženju. Podsjeæa se da žene èine više od polovine ukupnog stanovništva u Crnoj Gori, odnosno 50,7 odsto, u prosjeku duže èekaju posao, u svim stepenima struène spreme, a i nosioci javnih funkcija su pretežno muškarci. »Iako u zakonu nema smetnji za jednako ostvarivanje aktivnog i pasivnog biraèkog prava muškaraca i žena, na osnovu uvida u izborne liste politièkih partija za parlamentarne i lokalne izbore, jasno se vidi da u praksi nije zastupljena puna ravnopravnost muškaraca i žena u ostvarivanju ovog prava«, kaže se u obrazloženju. Istièe se da je zabrinjavajuæi podatak iz popisa stanovništva, da djevojèice, djevojke, odnosno žene, ostaju nepismene u znatno veæem broju od muškaraca. »Na svim nivoima obrazovnog sistema, od vrtiæa do univerziteta, meðu zaposlenima je veæi broj žena, ali se i ovdje potvrðuje pravilo prema kojem su više hijerarhijske pozicije teže propustljive za žene u odnosu na muškarce«, navodi se u Vladinom obrazloženju. Napominje se da su tužbe i odgovarajuæi sudski postupci znaèajni instrumenti u borbi protiv diskriminacije po osnovu pola, ali nijesu djelotvorno sredstvo za obešteæenje u sluèajevima diksriminacije i zlostavljanja, jer ne postoji zaštita od osvete u sluèaju kada se neko lice žali na te pojave. Predlagaèi se pozivaju i na brojna meðunarodna dokumenta koja obavezuju na ravnopravnost polova i jednake moguænosti za sve, navodeæi da je taj proces u svim zemljama suoèena sa brojnim preprekama, iako je trend jasan kada je rijeè o vezi Evropske unije i institucionalne politike rodne ravnopravnosti. »Ipak, u svim zemljama u regionu, zahvaljujuæi intenzivnom i objedinjenom dejstvu razlièitih èinilaca, znaèajno je porasla kritièna masa ljudi koji su na razlièite naèine ukljuèeni u ovaj proces. To znaèi da se dogaða društvena promjena i da je ona nezaustavljiva, iako postoje s vremena na vrijeme retrogradni trendovi«, kaže se u obrazloženju. (kraj) tmi/isf