Podgorica, (MINA) – NATO se u Crnoj Gori prvenstveno posmatra kao vojni savez, dok se vrlo rijetko govori o njegovom djelovanju u brojnim vanrednim situacijama u mirnodopskim uslovima, ocijenila je potpredsjednica udruženja Zeleni Crne Gore i èlanica Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, Olivera Vukadinoviæ. „Taj vid djelovanja NATO-a je izuzetno važan za Crnu Goru, kao zemlju koja je ranjiva sa više aspekata, posebno kada je rijeè o ugrožavanju životnog okruženja, a time i samih graðana“, kazala je Vukadinoviæ agenciji MINA. Prema njenim rijeèima, smještena u basenu Mediterana, na trusnom podruèju, izložena sve drastiènijim klimatskim promijenama, Crna Gora se suoèava sa brojnim izazovima. „Što zahtijeva koordinisanu akciju i pomoc država koje raspolažu najsavremenijim vidovima pomoæi, od opreme, spasilaèkih timova, eksperata, do korišæenja svih vrsta informacija, procjena i planova djelovanja, što posjeduju sve države èlanice NATO-a“, precizirala je Vukadinoviæ. Uz to, kako je navela, fondovi NATO-a daju velike moguænosti povlaèenja sredstava iz nauènih programa, kao i sredstava za ublažavanje eventualnih posljedica prirodnih katastrofa, koje se ne mogu izbjeæi, ali se mora težiti tome da se ublaže. „U radnoj grupi za klimatske promjene Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, gdje sam èlanica, veæ se uveliko upozorava na drastiène promjene koje se dešavaju na našem podruèju“, kazala je Vukadinoviæ. Sva relevantna istraživanja, navela je ona, pokazuju da æe temparature na sjeveru Crne Gore rasti i do 1,3 stepena Celzijusova zimi, u proljeæe i ljeti, a poveæava se i broj ekstremno toplih dana na jugu. „Maksimalna brzina vjetra æe rasti preko dva procenta u regionu primorja, Skadarskog jezera. Struènjaci istièu da ovaj porast brzine vjetra, može da poveæa snagu vjetra i za nekoliko desetina procenta“, kazala je Vukadinoviæ. Takve promjene bi, prema procjenama, mogle na podruèju Ulcinja, Bara, Herceg Novog, dovesti i do ekstremnih ljetnjih nepogoda, praæenih olujnim vjetrovima i kratkim ali izuzetno jakim padavinama. „Veæ imamo takozvane pijavice, ali æe Crna Gora, upozoravaju struènjaci, imati i uragane, koje smo obièno gledali preko okeana. Meðutim, tamo odavno raspolažu sa najsavremenijim sistemima praæenja i upozorenja, sa skloništima, a mi još pominjemo jednu zimu, kada smo se #okliznuli# na prvi ekstremni snijeg, februara 2012. godine, kada je èitava Crna Gora bila blokirana. O poplavama ili zemljotresima da i ne govorimo“, navela je Vukadinoviæ. Prema njenim rijeèima, iskustva Seizmoloskog zavoda sa NATO programom su izuzetno pozitivna, posebno kroz uraðenu Harmonizaciju karata seizmièkog hazarda u širem regionu, sa standardima Evropske unije. „Tako æe sada nacionalni seizmièki propisi, procjena seizmièkog rizika i upravljanje rizikom, biti bazirani na novim, pouzdanijim kartama hazarda, što je dobro“, ocijenila je Vukadinoviæ. Na pitanje da li smatra da èlanstvo u NATO nosi sa sobom odreðene rizike po životnu sredinu, i ako ih ima – koji su, ona je podsjetila da se èesto pominju moguæe vojne baze NATO-a na primorju. „Ukoliko ih bude, sigurno ne možemo govoriti o tom prostoru kao zdravoj ekološkoj sredini, bez obzira na primjenu ekoloških standarda. To je baza, kao što su i luke, kao što je i Brodogradilište Bijela, i tu ne možemo razvijati elitni turizam. Kao sto imamo i KAP, koji decenijama ne ispunjava ekološke propise, još nema ekološku dozvolu i još postoji zbog #veæih interesa#“, navela je Vukadinoviæ. U svakom sluèaju, naglasila je, uvijek se moraju tražiti najveæi ekološki standardi i insistirati da se u praksi ispoštuju. Upitana da li bi èlanstvo u NATO, kroz poštovanje odreðenih standarda i priliv investicija, moglo doprinijeti napretku u oblasti zaštite životne sredine, u smislu rješavanja krupnih komunalnih problema ili saniranja ekoloških „crnih taèaka“, Vukadinoviæ je rekla da je èiinjenica da investitori sa zapada radije ulazu kapital u zemlje èlanice Alijanse. Oni, kako je navela, upozoravaju da, zbog korupcije, trome administracije, nepoštovanja zakonskih propisa, njihove investicije nijesu sigurne ili se sporo realizuju. „Kao novinar, imala sam sreæu da posjetim neke zemlje, èlanice NATO alijanse. I upravo sam ostala oduševljenja ekološkim standardima i razvojem seoskih podruèja, na primjer u Njemaèkoj. Sve uvezano u jednu cijelinu, riješena komunalna infrastruktura, sve na usluzi stanovnicima tih mjesta, zna se cijena industrijske proizvodnje, a još više cijena zdrave hrane", kazala je Vukadinoviæ. Ona je kao primjer navela i Toskanu u Italiji, vinska podruèja sa milionima turista. „I onda se pitate - šta je to sa nama, pa ne znamo da iskoriistimo naše prirodno bogatstvo? Kada bi imali taj standard, vjerovatno bi se manje bavili prièama za ili protiv. Meðutim, za postizanje tih standarad, nivo i kvalitet našeg obrazovanja morao bi se znatno poveæati, kao i naš odnos prema radu“, smatra Vukadinoviæ. Na pitanje kako ocjenjuje trenutno stanje životne sredine, i smatra li da veæu opasnost za nju predstavlja naš nemar nego buduæe èlanstvo u nekom vojnom ili politièkom savezu, ona je kazala da „nama ni pomoæi ni odmoæi, ni NATO ni svi drugi savezi, dok ne promijenimo sopstveno ponašanje prema životnoj sredini“. Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta NATO Info servis, koji agencija MINA realizuje sa Centrom za demokratsku tranziciju. (kraj) gop/žug