Hag, (MINA) - U Hagu je danas održana ceremonija zatvaranja Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji će za za deset dana i zvanično, poslije 24 godine, prestati da postoji. Ceremonija kojoj je, između ostalih, prisustvovao i holandski kralj Viljem-Aleksander, kao i zvaničnici iz bivših jugoslovenskih republika čiji su državljani tokom protekle 24 godine prosecuirani pred tim sudom, počela je minutom ćutanja za sve žrtve. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš rekao je na ceremoniji da velika arhivska građa, dokazni materijal i sudska dokumenta predstavljaju jedno od njegovih ključnih nasljeđa i resurs za borbu protiv revizionizma i poricanja. Prema njegovim riječima, ta dokumenta će obezbijediti da ne dođe do prekrajanja istorije. Gutereš je kazao i da je, zahvaljujući radu Suda, odgovornost zaživjela u kolektivnoj svijesti ljudi, kao i da bez sudova za Jugoslaviju i Ruandu možda nikad ne bi došlo do osnivanja stalnog međunarodnog krivičnog suda. "U Srebrenici sam odao poštu žrtvama genocida. Taj genocid će i dalje progoniti našu kolektivnu svijest. Cela međunarodna zajednica i UN su morale priznati deo odgovornosti za taj zločin", rekao je Gutereš, prenosi RSE. Predsjednik Haškog tribunala Karmel Ađijus rekao je da je taj sud osnovan kao izraz zajedničke odlučnosti za borbu protiv nekažnjivosti, i da je postao sinonim za tijelo sa univerzalnim standardima. "Osnovani smo kao privremeni ad hoc tribunal, ne stalan, sa mandatom da donese pravdu, mir i sigurnost samo jednom regionu u svijetu. Iako je naša svrha na početku bila ograničena, ostvarenja protekle 24 godine pokazuju nešto drugo", rekao je Ađijus. On je naveo da je Tribnal svojim radom otvorio vrata nove ere u međunarodnoj krivičnoj pravdi. Glavni tužilac Serž Bramerc rekao je da se nasljeđe Haškog tribunala, možda, može vidjeti i iz kolektivne reakcije na zvjerske zločine. Kako je kazao, javnost sa pravom očekuje da oni koji su odgovorni za masovne zločine budu krivično gonjeni, a ne da se sa njima postupa kao sa odgovornim sagovornicima. Bramerc je kazao da se Međunarodnom sudu mogu uputiti i kritike, koje se odnose na to da su neki predmeti trajali predugo, i da li su ispunjena očekivanja pogođenih zajednica. "Međunarodni sud je presuđivao krivici pojedinaca, a ne naroda. Ukoliko ima političke hrabrosti, naše presude mogu da uklone teret kolektivne krivice i pomognu zajednicama da prihvate da su u prošlosti počinjena mnogobrojna zlodjela i da promovišu pomirenje", istakao je Bramerc. Prema njegovim riječima, evropske integracije zahtijevaju odlučan raskid sa retorikom i stanjem duha iz prošlosti. "Politički lideri u regionu mogu evropske vrijednosti primijeniti u praksi tako što će pružiti stvarnu podršku sprovodenju pravde, a ne samo minimalnu podršku u cilju ispunjenja forme", naveo je Bramerc. Sud je 25. maja 1993. godine osnovao Savjet bezbjednosti UN radi gonjenja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslavije. Tokom više od 24 godine rada Tribunal je procesuirao 161 optuženog, od kojih su više od polovine bili Srbi iz vojnog i političkog života Srbije i Srpske. Preostale nedovršene predmete preuzeće Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove. On će okončati žalbene postupke protiv Radovana Karadžića, Vojislava šešelja, Ratka Mladića, kao i ponovljeno suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, a preuzeo je i krivično gonjenje Vjerice Radete i Petra Jojića čije izručenje nije odobrilo srpsko pravosuđe. (kraj) gop