• četvrtak, 24 jul 2025

Završena naèelna rasprava o Predlogu zakona o advokaturi

Završena naèelna rasprava o Predlogu zakona o advokaturi
Podgorica, (MINA) - Poslanici crnogorske Skupštine završili su danas raspravu u naèelu o Predlogu zakona o advokaturi, a njegovo razmatranje o pojedinostima biæe nastavljeno nakon što matièni paralmentarni odbori razmotre amandmane i dostave mišljenje o njima. Više od 20 amandmana podnijeli su Socijalistièka narodna partija (SNP), Socijaldemokratska partija (SDP) i Demokratski savez u Crnoj Gori (DSCG). Ministar pravde Miraš Radoviæ kazao je da zakon omoguæava da Crna Gora, prvi put, ureðuje advokaturu na cjelovit naèin, navodeæi da treba da da zakonski okvir toj djelatnosti, ureðujuæi je u skladu sa ustavnim ureðenjem i evropskom praksom. On je kazao da su razlozi za donošenje zakona zaokruživanje reformskih aktivnosti u pravosuðu, koji æe omoguæiti bolji naèin i oblike rada advokata, efikasnije pružanje pravne pomoæi i zaštitu prava i sloboda. Poslanici opozicije naveli su da Predlog zakona sadrži niz nedostataka i ocijenili da bi ga trebalo povuæi i vratiti u formu nacrta, kako bi se oni otklonili. Kao negativna rješenja oni su naveli obavezu polaganja advokatskog ispita, istièuæi da je to nepotrebno, ako je lice završilo Pravni fakultet i položilo pravosudni ispit. Opozicioni poslanici kritikovali su rješenje prema kojima se kao uslov za bavljenje advokaturom predviða crnogorsko državljanstvo i nostrifikovana diploma Pravnog fakulteta, ukoliko je steèena van Crne Gore. “Nije samo pitanje šta æe biti sa buduæim, veæ šta sa sadašnjim. Ako bi striktno tumaèili odredbe zakona, svako ko je èlan Advokatske komore, a nema crnogorsko državljanstvo i nostrifikovanu diplomu, bio bi lišen da se bavi ovom profesijom u Crnoj Gori, što bi bila loša politièka poruka”, smatra poslanik Narodne stranke Dragan Šoæ. Poslanik DSCG Mehmet Bardhi ocijenio je da se predloženim zakonom ne ostvaruju prava manjina, kada je u pitanju jezik i pismo, na adekvatan naèin. Navodeæi da je zato pokušao da interveniše u vidu amandamana, on je pojasnio da je u pitanju natpis na kancelarijama, ispis peèata i administracija u advokatskoj kancelariji, na teritorijama gdje su Albanci autohtoni. “Albanci bi na tim teritorijama trebalo da vode cijelu administraciju na albanskom jeziku i pismu. Ni ovim zakonom to nije uraðeno, jer je državna politika takva da Albance u Crnoj Gori asimiluje, kako ne bi mogli u pravosuðu upotrebiti svoj jezik i pismo”, istakao je Bardhi. Odgovarajuæi na primjedbe poslanika, Radoviæ je rekao da je u svakoj zemlji propisano da je uslov bavljenja advokaturom državljanstvo, a da tu djelatnost, pod odreðenim uslovima reciprociteta, mogu obavljati i advokati drugih država. “To nije problem samo advokature, veæ i lica koja rade u državnim organima. Pitanje steèenih prava treba riješiti zakonom o državljanstvu”, naveo je Radoviæ. Kada je rijeè o advokatskom ispitu, on je rekao da uporedno zakonodavstvo poznaje takvu obavezu, kao i zakletvu, kao sveèani èin. “Smatrali smo, imajuæi u vidu znaèaj ove profesiije, da bi bilo lijepo da taj sveèani èin važi i za ovu profesiju”. Osvræuæi se na prigovor da su advokatske tarife, predviðene Predlogom zakona, visoke, on je rekao da je Advokatska komora samoregulatorni organ, zbog èega joj pripada pravo da donosi tarifu, osim kad advokat brani po službenoj dužnosti. Radoviæ je najavio donošenje Zhakona o besplatnoj pravnoj pomoæi, “kako bi parirali ovoj tarifi”. Reagujuæi na tumaèenje ministra, Šoæ je rekao da se zakonom o državljanstvu reguliše naèin sticanja i gubljenja državljanstva, a ne i problematika steèenih prava u dijelu bavljenja advokatskom profesijom. “Ta pitanja se rješavaju posebnim zakonom. Ko æe biti stranac - to se rješava zakonima o advokaturi, državnim èinovnicima, zdravstvu, prosvjeti, privrednim društvima. I ovim zakonom ga treba riješiti u dijelu bavljenja advokatskom profesijom”, kazao je Šoæ. Poslanik SNP-a Vuksan Simonoviæ podržao je stavove Šoæa u vezi sa državljanstvom i diplomama, navodeæi da se, ako je neko upisan u Advokatsku komoru, a nema državljanstvo Crne Goire, ne može zakonom dovesti u situaciju da bude izbrisan sa liste advokata i da mu se krše prava. “Kada je rijeè o diplomama, treba odrediti koji je to datum koji æe da opredjeljuje obavezu nostrifikacije. Ne može se dozvoliti nostrifikacija diploma steèenih prije 20, 30 ili 40 godina”, rekao je Simonoviæ. Poslanik SDP-a Miodrag Ilièkoviæ je ocijenio nelogiènim da se prije rješavanja pitanja državljanstva, zakonom o advokaturi rješavaju pitanja steèenih prava. “Uslov za državljanstvo je rezidencijalni. Ako je neko bio èlan Advokatske komore pretpostavlja se da je bio ovdje i stekao rezidencijalni uslov da bude državljanin”, kazao je Ilièkoviæ. Reagujuæi na stav Ilièkoviæa, Simonoviæ je podsjetio da je govorio o graðanima, ukljuèujuæi i rezidencijalni uslov. “Imamo graðane Crne Gore koji nijesu svi njeni državljani. Ne možete nikoga prisiliti da bude državljanin Crne Gore, ali mu morate omoguæiti da se bavi nekom djelatnošæu u Crnoj Gori, ako je njen graðanin”, pojasnio je Simonoviæ. Potpredsjednik Skupštine Rifat Rastoder je kazao da æe rasprava o Predlogu zakona o advokaturi, o pojedinostima, biti nastavljena nakon što skupštinski odbori dostave mišljenje o amandmanima. (kraj) tmi/isf