Hag, (HINA/Hina) - Pred Meðunarodnim sudom pravde (ICJ) u Hagu završena je petodnevna preliminarna rasprava o tužbi Srbije i Crne Gore (SCG) protiv osam zemalja NATO-a, zbog bombardovanja bivše Jugoslavije 1999. godine. Zastupnici SCG u završnoj rijeèi ponovili su da ne odustaju od tužbe za genocid, zloèine protiv èovjeènosti i nelegalnu upotrebu sile i zatražili da ICJ utvrdi da li je nadležan za spor. Bivša Jugoslavija je u aprilu 1999. godine pred ICJ-om tužila 10 èlanica NATO-a, a sud se iz proceduralnih razloga proglasio nenadležnim za tužbe protiv Amerike i Španije. Za tužbe protiv Belgije, Holandije, Kanade, Portugalije, Italije, Njemaèke, Francuske i Velike Britanije sud još utvrðuje da li je nadležan, èemu je trebala da posluži i ovonedjeljna rasprava u haškoj Palati mira. Glavni zastupnik SCG Tibor Varadi je u završnoj rijeèi odbacio tvrdnje predstavnika tuženih zemalja da spor ne postoji jer Jugoslavija u vrijeme podnošenja tužbe nije bila èlanica Ujedinjenih nacija (UN), a time ni stranka Statuta ICJ-a i Konvencije UN o genocidu. Varadi je kazao da je otvoreno pitanje je li Jugoslavija od 1992. do ponovnog primanja u UN 1. novembra 2000. godine, bila stranka Statuta ICJ-a i Konvencije UN o genocidu, jer se izjašnjavala da priznaje te meðunarodne dokumente. I drugi zastupnik SCG britanski profesor Jan Brovnli /Ian Brownlie/ je branio pravnu utemeljenost tužbe za genocid rekavši da je 11 sedmica vazdušna kampanja imala za cilj zastrašivanje stanovništva da bi vlasti prihvatile politièke zahtjeve NATO-a. On je ocijenio neuvjerljivim opravdanja NATO-a da je bombardovanjem sprijeèena humanitarna katastrofa na Kosovu, dodajuæi da su bacanje kasetnih bombi na gradove i sela i ubijanje civila ne može nazivati humanitarnom intervencijom. Odluku o tome je li nadležan za spor, sud bi, prema neslužbenim najavama, mogao objaviti u junu. (kraj) del