Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Skupština je završila raspravu o predloženim izmjenama i dopunama zakona o poreskoj administraciji i porezu na nepokretnosti, èiji je cilj, prema rijeèima ministra finansija Radoja Žugiæa, suzbijanje sive ekonomije i poveæanje budžetskih prihoda lokalnih samouprava. Žugiæ je rekao da su predložene izmjene i dopune Zakona o poreskoj administraciji jako važne sa stanovišta snaženja kapaciteta Poreske uprave (PU). „Imamo jedan jako dobar tekst zakona. Zakon ima tu snagu da dodatno suzbije sivu ekonomiju i poboljša poresku disciplinu kroz uvoðenje instrumenata za sprijeèavanje korupcije i poreskog kartona za poreske inspektora“, kazao je Žugiæ. Predloženim zakonom se, u cilju suzbijanja sive ekonomije i stvaranja uslova za bolju poresku disiplinu, unaprijeðuje kaznena politika kroz strožije sankcionisanje poèinilaca poreskih prekršaja i uvoðenje instrumenata za sprijeèavanje korupcije. Predloženim zakonom se, u cilju postizanja veæeg stepena odgovornosti poreskih obveznika, ustanovljavaju poreska krivièna djela i propisuju sankcije za njihovo izvršenje. “U cilju poboljšanja naplate poreza na detaljan naèin se utvrðuje sistem sekundarne poreske obaveze, koja nastaje kada je neko lice odgovorno za dospjelu poresku obavezu drugog poreskog obveznika ill za dospjelu sekundarnu poresku obavezu drugog poreskog obveznika”, navodi se u obrazloženju zakona. Predloženim zakonom se unaprijeðenje mehanizam prinudne naplate poreza, preciznije se definiše postupak plenidbe robe i utvrðuju ovlašæenja poreskog organa za izricanje mjere zabrane obavljanja djelatnosti do 90 dana. Poslanik Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojeviæ, ocijenio je da se sistem javnih finansija, odnosno prikupljanja poreza, mora zasnivati na moænom jedinstvenom informacionom sistemu. “Zato nemamo kontrolu isplate zarada, gotovine i pazara, jer je oèigledno neko projektovao ogromni prostor za šverc i sivu ekonomiju. To ima direktne posljedice po poreski moral”, kazao je Medojeviæ. On je pitao kakve se poruke šalju malim preduzetnicima, "ako tajkuni i ljudi bliski vlasti ne plaæaju visoke iznose poreza". “Naši zakoni umjesto da kažnjavaju oni nagraðuju krivce. Bez formiranja državne agencije za finansijski ili platni promet ne možete da locirate taèke gdje se ne uplaæuju porezi”, tvrdi Medojeviæ. On je rekao da predloženi zakon “neæe uroditi plodom”. “Neæete imati krupne ribe i one æe ostati van dometa i tako æete napraviti pritisak na male preduzetnike”, rekao je Medojeviæ. Poslanik Pozitivne Crne Gore, Srðan Periæ smatra da je najveæi problem u poreskom sistemu selektivna primjena zakona, jer na taj naèin, kako je naveo, postoje zaštiæeni. “Ako imamo selektivnu primjenu mi æemo u suštini jako usložiti problem funkcionisanja male privrede. Ako oni bliski vlasti mogu da duguju, kao što je Zavala, Kombinat aluminijuma (KAP) i Vektra Montenegro, suštinski ne pravimo nikakav mehanizam da se možemo naplatiti od tih subjekata”, saopštio je Periæ. Nezavisnik poslanik Mladen Bojaniæ rekao je da se predloženim zaonom ne mogu popraviti neke veæe stvari, kao što je selektivnost kod naplate. Predlogom izmjena i dopuna Zakona o poreskoj administraciji predviðen je prenos nadležnosti u dijelu postupka utvrðivanja, naplate i kontrole akciza, sa Poreske na Upravu carina. Bojaniæ je ocijenio da to nije dobro rješenje i predložio da to i dalje obavlja PU. Žugiæ je pozvao poslanike da saopšte naziv bilo koje kompanije, za koju smatraju da je Vlada zaštitila. “Ukoliko smtrate da smo mi svojom selektivnošæu bilo koga povlastili, spremni smo na odgovornost”, kazao je Žugiæ. On je komentarišiæi navode pojedinih poslanika da Vlada ne smije svakome da naplati poreski dug, odgovorio da smije. “Kroz set ovih zakona smo napravili krupan iskorak. Ne pomažemo tajkunima nego našem narodu”, rekao je Žugiæ. Bojaniæ je pitao i kako je moguæe da je Elektroprivreda (EPCG), kao visoko likvidna kompanija, mogla da stvori 45 miliona EUR poreskog duga Poslanik DF-a Milutin Ðukanoviæ pitao je predlagaèe zakona da li su se ikada zapitali odakle pojedincima ogromna imovina. “Da li je to zato jer nijesu plaæali poreze i doprinose ili iz sasvim drugih izvora? Da li je to možda posljedica pranja novca? Da li je ikada poreske organe interesovalo koje su to firme otišle u steèaj i da malo analiziraju bogatsko ljudi koji su bili vlasnici tih firmi?”, pitao je Ðukanoviæ. Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehoviæ, ocijenio je da predloženi zakon predstavja dobar korak u pravcu poboljšanja naplate prihoda i poveæanja fisklane discipline. Predložnim zakonom je predloženo poveæanje roka kod zastarjevanja prava na naplatu poreza sa tri na pet godina, što je, smatra Šehoviæ, dobro rješenje. Kada je u pitanju odlaganje poreskih obaveza, Šehoviæ kaže da država mora tu da bude jako pažljiva i da tu oblast do detalja razradi posebnim propisom. Žugiæ je kazao da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti sprjeèava ranjivost lokalnih samouprava, kao jednog važnog segmenta. “Praksa je pokazala da su lokalne samouprave ili nerealno planirale budžete ili neracionalno trošile ne polazeæi od kapacitete privrede i stanovništva”, kazao je Žugiæ. Izmjene i dopune se predlažu u cilju poveæanja budžetskih prihoda i ekonomskog razvoja jedinica lokalne samouprave imajuæi u vidu izražene finansijske probleme i nelikvidnosti budžeta lokalnih samouprava. Predloženim tekstom zakona daje se moguænost jedinicama lokalne samouprave da propišu višu, odnosno nižu poresku stopu u odnosu na utvrðenu poresku stopu za odreðene kategorije nepokretnosti i bliže definišu nepokretnosti koje su predmet oporezivanja pa višoj, odnosno nižoj stopi. Osnov za korekciju poveæanja, odnosno smanjenja je prevashodno usmjeren na uklanjanje biznis barijera u oblasti turizma, odnosno stimulisanja elitnog turizma, razvoj poljoprivredne djelatnosti i sprijeèavanje nelegalne gradnje. Kako se navodi u obrazloženju zakona, primjenom predloženih rješenja oèekuju se pozitivni efekti za budžete opština u iznosu od oko 21 milion EUR. Predloženim tekstom zakona propisuje se minimalna stopa poreza na nepokretnosti u visini od 0,25 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti. Prema važeæem rješenju minimalna stopa iznosila je 0,1 odsto tržišne vrijednosti nepokretnosti. Poslanik SDP-a Damir Šehoviæ kazao je da ukupni dugovi lokalnih samouprava iznose 200 miliona EUR, dok za poreze samo duguju oko 80 miliona EUR. (kraj) jlb/mib