Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Poslanici su danas završili raspravu o predloženim izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit preduzeća, koje bi, kako tvrde predstavnici Vlade, trebalo da doprinesu obezbijeđenju bolje poreske discipline i stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Rešid Adrović, smatra da je porez na dohodak preduzeća jedan od najvažnijih, ali da je u praksi prisutan nizak nivo njegove naplate. „Takvu pojavu treba svesti na najmanju mjeru, zato je neophodno usvojiti predložene izmjene i dopune, mada mislim da ni one neće biti dovoljne za uspostavljanje potrebne discipline“, kazao je Adrović. On je dodao da predložene izmjene i dopune predstavljaju pomak kako bi se obezbijedilo da se nerealno prikazani troškovi prikažu što realnije. Poslanik Demokratskog fronta (DF), Branko Radulović, pozvao je ministra finansija, Raška Konjevića, da radi svoj posao, jer u Crnoj Gori, kako tvrdi, postoji poreska mafija koja ne poštuje zakone, niti izmiruje poreske obaveze. „Vi ste, kao bivši ministar unutrašnjih poslova, morali otkriti lopove u Crnoj Gori, personalizovati ih i privesti zakonu. Morali ste otkriti kraljeve stečajne mafije u Crnoj Gori“, poručio je Radulović. On je pitao Konjeviće i gdje je 500 miliona otpisanih potraživanja. „Vi ste krivi za to i za stečajne postupke isto kao i premijer Milo Đukanović“, naveo je Radulović. Nazavisni poslanik, Damir šehović, kazao je da Zakojn o porezu na dobit preduzeća predstavlja snažan instrument ekonomske politike i podsticanja investicija. „Ovaj zakon treba da služi za podsticanje razvoja i investicija u manje razvijene regione Crne Gore, da podstiče novo zapošljavanje i razvoj privrednih grana koje imaju potencijala. Kada to bude mogao da obezbijedi, onda ćemo moći da kažemo da je on uspješan“, rekao je šehović. On smatra da za konkurentnost nije dovoljno obezbijediti najnižu stopu poreza na dobit preduzeća i oslobađanje od te obaveze za one koji osnivaju firme u manje razvijenim djelovima države. šehović je poručio da je neophodno stimulisanje velikih ulaganja u preduzeća u manje razvijenim oblastima zemlje koja zapošljavaju 50 ljudi, podsticanje razvoja privrednih oblasti koje imaju potencijala i otvaranje novih radnih mjesta. Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Srđan Milić, kazao je da su bolja poreska disciplina i stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta navodni cilj predloženih izmjena i dopuna, iako takav ambijent u Crnoj Gori već postoji, naročito za telekomunikacione kompanije. „Ako mi nijesmo stvorili takav ambijent, onda ne znam ko je“, kazao je Milić i dodao da su velike telekomunikacione kompanije na osnovu tih povoljnosti iz Crne Gor izvukle 300 miliona EUR. On smatra da bi predstavnici Vlade trebalo da saopšte koliko će usvajanje predloženih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit preduzeća doprinijeti smanjenju neformalne ekonomija i koje će benefite od toga imati građani. Nezavisni poslanik, Mladen Bojanić, smatra da bi u Crnoj Gori trebalo povećati direktne poreze, a smanjiti indirektne, dok je poslanik SNP-a, Aleksandar Damjanović, naveo da bi trebalo razmisliti o mogućnosti da se najniža stopa poreza na dobit preduzeća poveća makar u monopolisanim oblastima, kao što su energetika i telekomunikacije. Poslanik DF-a, Milan Knežević, je tokom rasprave pozvao nadležna državne organe da uhapse Konjevića, jer je na dan kada je napustio funkciju ministra unutrašnjih poslova potisao rješenja za zapošljavanje u tom Vladinom resoru. Konjević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju ukoliko se utvdi da je to tačno, ali je od Kneževića tražio da se povuće iz politike ako se ispostvi da njegove tvrdnje nijesu istinite. On je, odgovarajući na pitanje Milića u vezi sa realizacijom Zakona o izmirenju obaveza prema radnicima Kombinata aluminijuma (KAP), kazao da je o tome bilo riječi na posljednjoj sjednici Vlade i da je utvrđeno da su se desile određene greške u zaključcima, zbog čega je materijal vraćen, jer su takvi zaključci nesprovodivi. “Resorno ministarstvo je kada je u pitanju Brodogradilište Bijela je dostavilo spisak penzionera sa iznosom otpremnina za njih 64 i spisak po imenima za otpremnine zaposlenih, ukupno 202. Ukoliko taj materijal prođe na Vladi, jer je vraćen na doradu, Ministarstvo finansija će postupiti”, rekao je Konjević. Generalni direktor Direktorata za poreski i carinski sistem, Novo Radović, objasnio je da se usvajanjem predloženih izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit preduzeća očekuju uspiostavljanje većeg stepen poreske discipline i naplate poreza. On je saopštio da je cilj izmjena i dopuna prizašao iz potrebe unaprijeđenja sistema oporezivanja rezidenata i nerizidenata, koja su obveznici poreza na dobit. Radović je objasnio da su obveznici tog poreza rezidenti za takozvani svjetski dohodak, odnosno dobit ostvarenu u Crnoj Gori i van nje. On se odnosi i na nerezidente za dobit ostvarenu u Crnoj Gori. On je saopštio da se osnovni razlozi predloženih izmjena i dopuna odnose se na uvođenje odredbi kojima se propisuje način potvrđivanja pojedinih vrsta rashoda prilikom utvrđivanja oporezive dobiti i odredbi kojima se uvodi mehanizam za oporezivanje kapitalnog dobitka nerezidenata. Radović je rekao da bi se usvajanjem predloženih izmjena i dopuna obezbijedilo oporezivanje kapitalna dobit koju ostvare nerezidenti i uvođenje novih oblika prihoda koje ostvare nerezidenti na koje se plaća porez po odbitku. „Rashodi koji se priznaju u svrhu utvrđivanja dobiti, odnosno poreske osnovice poreza na dobit, imamo izmjene koje se odnose na rashode, prema kojima se priznaju zarade, druga lična primanja i otpremnine za tehnološke viškove. Sada imamo novo rješenje da se takvi troškovi priznaju u isplaćenom iznosu, dok su se ranije ti troškovi, odnosno rashodi priznavali u obračunatom, odnosno u kalkulisanom iznosu bilansu uspjeha“, saopštio je Radović. On je dodao da se predloženim rješenjem predviđa izmjena kada je u pitanju nabavna cijena ostvarene kapitalne dobiti. „Do sada smo imali rješenje da se priznaje i nabavna vrijednost, odnosno istorijska i fer vrijednost, a sada da se priznaje samo istorijska“, naveo je Radović. On je rekao da su do sada postojale određene nepreciznosti kada je u pitanju utvrđivanje rashoda po osnovu potraživanja, koje se predloženim izmjenama i dopunama eliminišu. Predloženim izmjenama i dopunama se predviđa i proširenje novih oblika izdataka koji ne služe za poslovne svrhe, već i za humanitarne. „Do sada smo imali određene kategorije izdataka koji su se priznavali do 3,5 odsto ukupnog prihoda. Sada se predlaže da se priznaju svi rashodi do tog iznosa, ali se lista tih izdatka proširuje za izdatke za zaštitu osoba sa invaliditetom, pomoć starim licima i zaštitu i promovisanje ljudskih i manjinskih prava“, kazao je Radović. Zakonom se, prema njegovim riječima, predlaže i oporezivanje prihoda koja nerezidenti ostvaruju u Crnoj Gori na autorske naknade, kamate i dividende, tako što bi se obavila sinhonizacija tih kategorija sa ugovorima o izbjegavanjima dvostrukog oporezivanja. Radović je saopštio da se predloženim izmjenama i dopunama uvode novi oblici prihoda na koje se plaća porez po odbitku, kao što su isplate rezidentima i nerezidentima po osnovu otkupom upotrebljavanih proizvoda, poluproizvoda i poljoprivrdenih proizvoda. (kraj) nar/jlb