Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Skupština Crne Gore završila je danas raspravu o izvještajima o angažovanim sredstvima za podršku bankarskom sistemu za prošlu godinu, dodijeljenoj državnoj pomoæi i godišnjem izvještaju Regulatorne agencije za energetiku i Komisije za hartije od vrijednosti. Poslanici su završili raspravu o Predlogu odluke o osnivanju Radnog tijela, odnosno privremenog odbora za ispitivanje opravdanosti davanja garancija, pomoæi i subvencija Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP) i Željezari. Izjašnjavanje poslanika o svim taèkama dnevnog reda oèekuje se u ponedjeljak. Predlog te odluke dostavili su poslanici Pokreta za Promjene (PzP). Radno tijelo bi, prema Predlogu, trebalo da ispita sve što je Vlada preduzela u vezi sa davanjem 165 miliona EUR garancija, pomoæi i subvencija KAP-u i Željezari. Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjeviæ najavio je da æe ta partija, nakon što je PzP prihvatio njihove amandmane, podržati osnivanje tog privremenog tijela. „Smatramo da Parlament treba da se ukljuèi, provjeri ili razmotri da li je sve ono što su intecije Vlade u tom smjeru opravdano“, kazao je Konjeviæ. Prilikom razmatranja Izvještaja o angažovanim sredstvima za podršku bankarskom sistemu za prošlu godinu, navedeno je da je Vlada prijevremeno u tom periodu otkupila dug budžetskih korisnika od komercijalnih banaka u iznosu od 27,5 miliona EUR. Vlada je preuzela i kredit Željeznice Crne Gore vrijedan 14,27 miliona EUR. Dio Izvještaja odnosi se i na kreditnu podršku Prvoj banci Crne Gore, vrijednu 44 miliona EUR, na period od tri mjeseca, uz moguænost produženja roka najduže do godinu i uz kamatnu stopu od 2,5 dsto. Prva banka nedavno je vratila kredit Vladi. Vlada je taj kredit, kako se dodaje, odobrila u skladu sa Zakonom o mjerama za zaštitu bankarskog sistema. Poslanik PzP-a Nebojša Medojeviæ smatra da Vlada nije imala osnova da odobri kredit Prvoj banci, jer ta finansijska kompanija u aktivi nije imala riziène hartije od vrijednosti. „Nije postojao osnov da Vlada daje kredit Prvoj banci po toliko niskoj kamati, jer je bila u pitanju potreba da se toj banci pomogne pošto u njoj akcionarski dio ima i šef Vlade“, rekao je Medojeviæ. Predstavnici Nove srpske demokratije i Socijalistièke narodne partije (SNP) saopštili su da se država nije sjetila da pomogne graðanima u reprogramiranju dugova. Poslanik SNP-a Aleksandar Damjanoviæ smatra da treba razmotriti moguænost da važenje Zakona o podršci bankarskom sektoru bude produženo. Prema njegovim rijeèima, treba razmotriti i moguænost izmjena tog propisa koje bi predviðale reprogram kredita onim graðanima koji su neredovno primali zarade u svojim kompanijama. Zakon o podršci bankarskom sektoru važi do kraja godine. Tokom rasprave o dodjeli državnoj pomoæi za prošlu godinu, poslanici su uglavnom kritikovali nesrazmjernu regionalnu podršku, kao i naèin izvještavanja. Predsjednik Komisije za dodjelu državne pomoæi Mitar Bajèeta saopštio je da je u prošloj godini u Crnoj Gori dodijeljena državna pomoæ u ukupnom iznosu od 45,89 miliona EUR. Uèešæe državne pomoæi u bruto domaæem proizvodu (BDP) uveæano je na 1,37 odsto sa 0,88 odsto koliko je ona iznosila u 2007. godini. U Izvještaju se dodaje da struktura dodijeljene državne pomoæi u prošloj godini ima negativan trend zbog smanjenja uèešæa horizontalne u ukupno dodijeljenoj. „Ta kategorija državne pomoæi, u najmanjoj mjeri izaziva poremeæaj konkurencije na tržištu“, precizira se u Izvještaju. Rasprava o Godišnjem izvještaju Regulatorne agencije za energetiku, za koju je potrošeno dva sata, obilježile su nedoumice oko utvrðivanja cijene uglja, poslovanju Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), cijenama i uvozu struje, ali i zaradama u tom regulatornom tijelu. Predstavnici Regulatorne agencije za energetiku ponovili su da, prema Zakonu o energetici, oni od jula prošle godine nemaju zakonskog osnova za utvrðivanje cijena uglja, kao i da se kontrolišu sve kolièine struje koja se uveze. Poslanici SNP-a su tokom rasprave o Godišnjem izvještaju Komisije za hartije od vrijednosti ocijenili da se treba utvrditi opravdanost postojanja tog regulatornog tijela, jer ona ne kontroliše zakonitost na tržištu kapitala i ne štiti manjinske akcionare. Damjanoviæ je dodao da je sistematskim promjenama podzakonskih akata stvaran ambijent da se državno bogastvo prelije u ruke “mentora Komisije”. Predsjednik Komisije za hartije, Zoran Ðikanoviæ, saopštio je da Skupština i poslanici imaju moæ da promijene propise, i da je on dužan da sprovodi sve propise koji su usvojeni. On je u uvodnom izlaganju kazao da je tržište kapitala prošle godine ostvarilo pad, ali da je ove napredovalo 65 odsto. »Da li ste na nekom drugom tržištu bili u prilici da zaradite 65 odsto«, pitao je Ðikanoviæ. Poslanik Nove srpske demokratije Emilo Labudoviæ saopštio je da æe uputiti inicijativu predsjedništvu Skupštine da se izvještaji regulatornih agencija i komisija razmatraju do posljednje sjednice proljeænog zasjedanja. (kraj) nus/gop