Podgorica, (MINA) – Poslanici crnogorskog parlamenta završili su danas raspravu o Predlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), kojim je predviðeno da službenici Agencije mogu bez naloga izvršiti nepsordan uvid u registre i baze podataka koje su u posjedu svih pravnih lica u Crnoj Gori. Predlogom zakona predviðeno je i da službenici Agencije sa 25 godina staža odlaze po sili zakona u penziju, i da im se njen prosjek uveæava 40 odsto u odnosu na zaradu u prethodnoj godini. Ministar pravde Duško Markoviæ rekao je da se izmjene i dopune zakona o ANB predložene u cilju unaprjeðenja pravnog okvira njenog djelovanja, što je u funkciji dostizanja pune pravne ureðenosti podruèja nacionalne bezbjdnosti. On je pojasnio da je to dio ukupnih refomskh aktivnosti koje se sprovode u procesu evroatlantskih integracija i da se novim rješenjima omoguæavaju normativne pretpostavke za dalje profilisanje ANB-a, primjereno meðunarodnim standardima, s osnovnim ciljem kvalitetnog suprotstavljanja bezbjednosnim izazovima, rizicima i prijetnjama. Poslanik Demokratske partije socijalista Mevludin Nuhodžiæ smatra da predloženi zakon predstavlja kontinuitet u reformama obaveštajnog sektora, što je jedan od prioriteta u fokusiranim pregovorima sa NATO, na osnovu kog æe se ove godine donijeti odluka o pozivu za èlanstvo. Nuhodžiæ smatra da je predloženim rješenjima postignuta mjera izmeðu potrebe za unaprjeðenjem pravnog okvira za djelovanje Agencije i kontrole zakonitosti njenog postupanja. Prema rijeèima Nuhodžiæa, kada je u pitanju primjena mjera tajnog nadzora, precizno definisanje metoda, rokova i sadržaja informacija kao i odobrenje koje se dobija od najveæih sudskih instanci najveæi su garant da pri ostvarivanju osnovne funkcije Agencije neæe doæi do zloupotreba i pocreda ljudskih prava. Poslanik Demokratskog fronta Nebojša Medojeviæ rekao je da se dolazi u opasnu zonu »jer bezbjednosne službe ne kontrolišu ni Vlada ni skupština, niko ih ne kontroliše«. »Mi ovaj sistem ne možemo promijeniti u Skupštini, govorim o amandmanima i zakonima, jer je u njihovim temeljima netransforisana totalitarna udba koja je neprijatelj demokartije. Nijedna država koja nije rasformirala tog neprijatelja i imala slobodne izbore, nije mogla da stabilizuje demokartiju«, rekao je Medojeviæ. Poslanica Socijalistièke narodne partije, Snežana Jonica, pitala je Markoviæa koliko je zaposlenih u ANB-u obuhvaæeno amandmanom DPS-a o penzionisanju, imajuæi u vidu da je, kako je ukazala, amandmanom koji je Vlada bila dala bilo obuhvaæeno njih 76. »Kakav je finansijski uticaj Vladinog amandmana, a koliko je za državu skuplji amandman DPS-a«, pitala je Jonica. Borislav Banoviæ iz Socijaldemokratske partije podsjetio je da se u javnostie otvorilo kao sporno pitanje naèina prikupljanja podataka i kazao da misli da se rasprava o tome neæe završiti glasanjem, “mislim da æe i dalje ostati malo dilema u ovom smislu kršenja ili upliva u moguænost kršenja ljudskih prava”. Govoreæi o uslovima penzionisanja ANB službenika Banoviæ je rekao da tu uglavnom postoji saglasnost, osim u dijelu “zašto su se u periodu od jednog mjeseca, od prvog predloga vladinih amandmana do ovih drugih, smanjili uslovi za penzionisanje”. Poslanik Pozitivne Crne Gore, Darko Pajoviæ, ocijenio je da se ovim Predlogom zakona, Crna Gora vraæa u period od prije 20 godina kad su, kako je naveo, pojednici imali velika ovlašæenja, upozoravajuæi da taj akt može da bude uvod u drastièno kršenje ljudskih prava. On je rekao da se u tom zakonu mogu naæi odreðena rješenja koja postoje u državama NATO èlanicama, pojašnjavajuæi da se ona odnose na razmjenu informacija. »Sa druge strane, više je nego oèigledan pokušaj Vlade da pod prizmom NATO standarda , reforme službe državne bezbjednosti pokušava na nevjerovatan naèin proširiti rješenja službenicima ANB-a«, smatra Pajoviæ. Lider Liberalne partije Andrija Popoviæ ocijenio je da je predlog zakona korektno uraðen ali da ima krupnu zamjerku koja se odnosi na predlog da službenici ANB-a mogu pristupiti svim registrima i bazama podataka koje su u posjedu svih pravnih lica u Crnoj Gori, zbog èega je najavio amandmansko djelovanje. On je kazao da su taj amandman uradile 22 nevladine organizacije, i najavio da æe ga podržati više psolanika iz vlasti i iz opozicije, ocjenjujuæi da je odredba zakona èije se brisanje predviða amandmanom, potpuno suprotna ustavnim odredbama i meðuradonim dokumenntima. Poslanik Bošnjaèke stranke (BS), Almer Kalaè, smatra da dosadašnju praksu zapošljavanja kada su u pitanju manjinski narodi u ANB-u treba mijenjati, navodeæi da oni imaju legitimno pravo da budu zastupljeni u toj instituciji, srazmjerno broju koji im pripada. »Kako u Agenciji nema pripadnika manjinskih naroda, time se produbljuje nepovjerenje u ANB kao instituciju, ali je to jasan pokazatelj da Agencija ne vjeruje manjinskim narodima«, kazao je on, poruèujuæi da za to nema razloga »jer su manjinski narodi uvijek radili u interesu države«. Kalaè je rekao da æe stav BS o Predlogu zakona zavisiti od izjašnjavanja poslanika prema amandmanu o srazmjernoj zastupljenosti manjinskih naroda u ANB-u. Nezavisni poslanik Dritan Abazoviæ kazao je da predlog zakona predstavlja »povratak Vlade na mjesto zloèina«, i da je on suprotan evropskoj praksi. On je kazao da je Agencija jedina nereformisana taèka od devedesetih, navodeæi da Vlada sada to pokušava da uradi i da podvede pod veo NATO integracija. »Smatram da je zaista neprihvatljivo davanje moguænosti da neko sa služebom legitimacijom bez prethodno pisanog zahtijeva Agencije dolazi i kontroliše odreðene organe, bilo lokalne ili državne«, rekao je on, navodeæi da je to poražavajuæe i da nije u skladu sa evropskim standrdima. Abazoviæ je poruèio ministru Markoviæu da je bolje da je došao sa Zkaonom o lustraciji. »Ako hoæete da reformišete službu prvo morate da sumnjive ljude povezane sa kriminalom izbacite, a onda se oslobodite dvostrukih agenata i treæe ANB mora da doživi transformaciju koju nije doživjela nijedna institucija u Crnoj Gori-mora da se totalno transformiše«, zakljuèio je on. Nezavisni poslanik Velizar Kaluðeroviæ pozvao je kolege iz Odbora za bezbjednost i odbranu da poðu do „gluve sobe“ i pogledaju izvještaje Vijeæa za nacionalnu bezbjednost, navodeæi da je zabrinut ocjenama sadržanim u informacijama. „Pozivam i predsjednicu Vrhovnog suda i VDT da pogledaju šta piše u tim izvještajima, pa da se obrati pažnja i ima odgovornosti u odnosu na upozoravajuæe èinjenice. Strepim da neko ko sjedi i rukovodi Vijeæem za nacionalnu bezbjednost, pod plaštom efikasne borbe protiv kriminala, želi da stavi šapu na sve informacije u vezi sa tim“, rekao je Kaluðeroviæ. (kraj) teo/mib/žug