Podgorica, (MINA) – Crnogorska Skupština raspravljala je danas u naèelu o Predlogu zakonika o kriviènom postupku, a zasjedanje æe biti nastavljeno sjutra razmatranjem tog akata u pojedinostima. Ministar pravde Miraš Radoviæ kazao je da je zakonik o kriviènom postupku jedan od najvažnijih sistemskih zakona, koji mijenja koncept kriviènog postupka u Crnoj Gori. On je rekao da je novina u Predlogu zakonika to da æe ubuduæe Državno tužilaštvo, umjesto suda, voditi istragu, èime æe sudovi biti rastereæeni. Novina u Zakoniku je i sporazum o priznanju krivice, koji æe biti primjenjiv za krivièna djela za koja se može izreæi kazna zatvora do deset godina. Predviðeno je i uvoðenje mjera tajnog nadzora radi efikasnije borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Poslanik Pokreta za promjene (PzP) Branko Raduloviæ kazao je da je njegova stranka za model zakona prema kojem tužilaštvo, sudstvo i policija uèestvuju u istrazi. On je rekao da u PzP nijesu za „ovaj model“ zakonika, gdje æe dominantnu ulogu imati policija, a ne tužilaštvo. „Možda bi bilo bolje da je došao ministar policije, a ne mistar koji ljubi pravdu“, naveo je Raduloviæ, navodeæi da je „protiv pravde i praviènosti“ što se policiji daju tolika ovlašæenja predloženim zakonom. Radoviæ je, odgovarajuæi poslaniku PzP-a, kazao da mu nije jasno otkud Raduloviæu to da æe policija imati dominantnu ulogu, kada je u prvom planu tužilaštvo. Poslanik Demokratske partije socijalista Ljuið Škrelja rekao je da je,poslije Ustava, zakonik najaznaèajniji pravni akt, i pozvao poslanike da ga prihvate. Njegov partijski kolega Željko Aprcoviæ smatra da zakonik predstavlja osnovu za dalju reformu crnogorskog pravosuða Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Ervin Spahiæ, kazao je da æe ta stranka glasati za zakonik, ali da on ima rezervu da je tužilaštvo spremno da se prihvati istrage, jer ne zna da li je struèno i materijalno spremno za to. On je podsjetio da je i predlagaè zakonika napomenuo da æe njegova primjena poèeti godinu nakon usvajanja. Spahiæ je ocijenio da su odredbe zakonika o oduzimanju imovine veoma važan istrument za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, navodeæi i da mu nije jasno kako æe biti sprovoðena kontrola mjera tajnog nadzora. On je rekao da „nama smrtnicima ostaje da vjerujemo“ da æe savjest rukovoditi one koje budu sprovodili mjere tajnog nadzora. Njegov kolega iz Socijalsitièke narodne partije (SNP) Neven Gošoviæ kazao je da Predlog zakonika uvodi najveæe promjene krivièno-pravnog postupka u posljednje vrijeme, dodajuæi da je najveæa promjena izmještanje istrage iz suda u tužilaštvo. On je rekao da je pitanje da li je tužilaštvo spremno za istrage, dodajuæi da ono nije samostalno. Èinjenica, kako je kazao, da tužilaštvo nije samostalno, znaèi da ono neæe moæi adekvatno da primijeni zakonik. Gošoviæ je kazao da podržava odredbe zakonika o oduzimanju imovine èije porijeklo nije dokazano, kao i da se zadrže one o ogranièenju trajanja kriviènog postupka. Poslanik Emilo Labudoviæ iz Nove srpske demokratije (Nova), podržao je dilemu Gošoviæa da bi bilo bolje da je izrada zakonika išla uporedo sa novim kriviènim zakonom. On je podržao ukljuèivanje državnog tužioca u istragu, navodeæi da je to prilika da tužilaštvo ispita svoju struènost. Labudoviæ je naveo da Nova podržava mjere tajnog nadzora, jer æe one »izbiti jak adut« za nerješavanje teških kriviènih djela „za koja nas prozivaju iz evropske zajednice“, ali i pomoæi da se rasvijetli 39 ubistava u Crnoj Gori. Nova podržava i oduzimanje imovine koja je steèena na nezakonit naèin. „Nadamo se da æe ovim odredbama zakonika konaèno doæi na red oni koji nijesu imali za zakrpe na pantalonama, a sada mašu milionima“, rekao je Labudoviæ. Vasilije Laloševiæ iz SNP-a je, govoreæi o mjerama tajnog nadzora, kazao da podržava sve ono što æe smanjiti kriminal i teška djela koja su predviðena zakonikom, ali se postavlja pitanje gdje je granica kojom se narušava pravo na privatnost. Njegov partijski kolega Srða Božoviæ ima rezerve koliko æe izmještanje istrage u tužilaštvo obezbijediti ostvarenje cilja predlagaèa, dodajuæi da æe tužilaštvo za godinu morati „da preðe put od sedam milja“ kako bi se prilagodilo ulozi koja mu se nameæe novim zakonikom. Poslanik Goran Daniloviæ iz Nove smatra da zakonik prijeti da „sam proizvede kriviènu radnju, i to u prvim èlanovima“, upuæujuæi na odredbe kojima se sugeriše službeni jezik u kriviènom postupku. „Kako mislite da ispoštujete Ustav, a ovo primijenite“, rekao je on, podsjeæajuæi da je službeni jezik crnogorski, a da su u službenoj upotrebi i drugi, meðu njima i srpski. „Ovo ovako ne može, jer æe proizvesti veliku štetu kod pojedinaca“, naveo je Daniloviæ, precizirajuæi da Nova to ne može prihvatiti. „U ovom trenutku u Crnoj Gori imamo do kraja izveden srpski, a vi pokušavate da normirate crnogorski jezik. Šta æe se dogoditi ako crnogorskom dodate tri nova slova“. Poslanik PzP Srðan Brajoviæ smatra da je Predlog zakonika, koji je pompezno najavljivan, u normativnom smislu „zakonik velikih ambicija“. „Osim tog normativnog optimizma, postavlja se pitanje njegove praktiène implementacije, koja se odnosi na to da li u Crnoj Gori postoji politièka volja i hrabrost da 15 tužilaca sa svojim porodicama krenu u primjenu ovako ambicioznog projekta“, naveo je on. Brajoviæ je podržao tezu partijskog kolege Branka Raduloviæa da se ne radi o tužilaèko policijskom, nego o policijsko-tužilaèkom modelu zakonika, dodajuæi da potvrdu za to nalazi u naèelu neposrednosti. Poslanik DPS-a, Predrag Sekuliæ, kazao je da tokom rasprave nije bilo mnogo primjedbi na predlog zakonika, jer su u njegovoj izradi korišæena najsavremenija evropska i regionalna iskustva. On je rekao da je transformacija istrage iz sudstva u tužilaštvo evropski trend, i da Crna Gora ide u tom smjeru. Sekuliæ je dodao da „smo skloni“ da mistifikujemo mjere tajnog nazora, ali da nema razloga za to jer je zakon jasan u tom djelu. Lider SNP-a Srðan Miliæ kazao je da sve ovo što „danas radimo“ neæe znaèiti ništa, ako se postojeæe snage u pravosuðu ne oslobode partijske stege. (kraj) del/gop