Nikšić, (MINA) – U Javnoj ustanovi Muzeji i galerije u Nikšiću u toku su završne pripreme za iseljenje iz zgrade Dvorca Kralja Nikole, zatvorenog zbog skorog početka očekivane rekonstrukcije tog zdanja oštećenog tokom decenija trajanja. Direktorka Muzeja i galerija u Nikšiću, Jelena Đukanović, rekla je agenciji MINA da se, shodno odluci Savjeta te ustanove o zatvaranju Muzeja za posjetioce i isčekivanju neophodne procedure za početak građevinskih radova, pripremaju zbirke i eksponati za privremeno iseljenje iz zgrade. „Rekonstrukcija zgrade trebalo bi da bude završena za devet mjeseci od početka radova. Sredstva za unapređenje depoa dobili smo od Ministarstva kulture, a od Opštine za kupovinu kutija, ormara i neophodnog materijala za pakovanje, koje smo počeli još prije dvije godine, a završena je primopredaja naše najveće Arheološke zbirke“, rekla je Đukanović. Muzej je do sada koristio oko 1,9 hiljada kvadrata, a nakon rekonstrukcije, kako je ocijenila Đukanović, biće impozantan prostor, jer je iz tog zdanja izmješten Arhiv, a iseljava se i Biblioteka. „Naša najveća i najznačajnija zbirka je Crvena stijena, koja u sadašnjoj postavci ne zauzima dovoljno veliko mjesto, ali će u budućoj će arheologija imati veći značaj, kao i legat Ilije šobajića, čije neke radove javnost do sada nije imala priliku da vidi. Jedan dio buduće muzejske postavke trebalo bi da prikaže narativni razvoj opštine Nikšić“, najavila je Đukanović. Ona je predočila da značajnije mjesto zaslužuje i porodica šobajić, koja je kroz 120 godina prisustva i rada na teritoriji nikšićke opštine donijela mnoge inovacije i napravila korak u razvoju kulture i života, a najavila je i da će se realizovati izložbe o značaju porodice ÄŒopić za ovaj kraj. „Biće mnogo prostora u Dvorcu da se razmaknemo i zajedno sa publikom uživamo i u izložbi savremene umejtnosti, kao stalne postavke, a ostaće i zbirka značajnih predmeti iz doba nikšićkih oslobodilačkih ratova“, najavila je Đukanović. Govoreći o planiranim izmjenama koje će biti omogućene tokom rekonstrukcije, direktorka je podsjetila da je dosadašnja postavka iz 1989. godine prevaziđena kao muzeološki koncept. Savremena muzeologija, kaže ona, podrazumjeva da nije dovoljno da posjetioca privučete u muzej, nego da ga tamo i zadržite. "A sadašnje vitrine i rasvjeta sa plafona sa visine od četiri metra, nijesu omogućavali ni da vidite izloženi materijal. Sam koncept će morati da se promjeni, da napravimo zanimljivu postavku sa narativima, koji će više reći i na bolji način prikazati materijal koji imamo“, kazala je Đukanović. Ona je podsjetila da su u prethodnom periodu uspjeli da završe sve predviđene projekte, realizuju i više od očekivanog, dok je program rada u ovoj godini prilagođen situaciji nastaloj zbog najavljene rekonstrukcije. „Nijesmo željeli da prekinemo kontinuitet naših izložbi i uopšte istraživačkog rada, skupljanja, održavanja, sistematizovanja muzejskih zbirki, pa će biti realizovani programi koji nijesu direktno vezani za naše galerijske i muzejski prostor“, rekla je Đukanović. Prema njenim riječima, grad ne raspolaže sa adekvatnim galerijskim prostorom, pa akcenat neće biti na organizovanju izložbi na kojima će biti potpis te ustanove. Ona je kazala da je planirana realizacija četiri velika projekta, od kojih je jedan velika putujuća izložba hladnog oružja od paristorije do savremenog doba, kojom će se iz depoa prikazati dio zbirki koje, zbog neadekvatnih uslova muzeja, do sada publika nije imala prilika da vidi. "Riječ je o materijalu nađenom na praistorijskom nalazištu Crvena stijena, do savremenog oružja nikšićkih ustanika, koje će za izložbu pripremiti arheolog Srđan Delić, etnološkinja Stana Marušić i kustos Bojan Novaković“, navela je Đukanović i dodala da su za sredstva neophodna za realizaciju projekta konkurisali kod Ministarstva kulture. I u ovoj godini, kako je najavila, biće nastavljen projekat pod nazivom „Sve boje Crne Gore – bojenje vune biljnim bojama“, kojim su pređene i granice regiona, a okupiće umjetnike, profesore i studente iz Italije, Mađarske, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, možda i Slovenije. „Jedan od učesnika na projektu je i Filozofski fakultet iz Nikšića, pa će fokus biti na didaktičkom materijalu i igračkama, jer smatramo da je velika misija i zadatak svih muzeja edukacija i približavanje saznanja o kulturnom dobru, prošlosti, istoriji jedne države“, ukazala je Đukanović. Planirani treći projekat biće publikacija knjige „Brdska sloboda“ Maksima šobajića iz XIX vijeka, koju će činiti neobjavljeni rukopisi u kojima se daje prikaz Nikšićkog polja, i uopšte opštine Nikšić. „Autorska prava dobili smo ljubaznošću potomka porodice šobajić, Dragana šobajića, a ta knjiga omogućiće uvid u mnoga kulturna dobra koja su nestala i devastirana. To će biti veoma dragocjen materijal za rekonstrukciju u budućim konzervatorskim radovima, i uopšte za istoriju Nikšića“, ocijenila je Đukanović. U ovoj godini biće nastavljen i projekat koji se realizuje u saradnji sa nikšićkom Gimnazijom, a riječ je, podsjetila je Đukanović, o arheološkoj radionici nazvanoj „Paleođeca“, pokrenutoj prije dvije godine, koju vodi nikšićki arheolog, Vasilije Marojević. (kraj) mpa/isf