Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Predlog zakona o završnom raèunu budžeta za prošlu godinu je za negativno mišljenje državnih revizora i iz njega bi, kako je ocijenila opozicija, trebalo izvuæi odreðene pouke. Poslanici opozicije su u Skupštini tokom rasprave o Predlogu zakona o završnom raèunu budžeta za prošlu godinu, kazali da su glavni rizici za ekonomiju garancije za Kombinat aluminijuma (KAP), kao i subvencije i državnu pomoæ. Poslanik Socijalistièke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanoviæ, rekao je da bi stanje javnih finansija u ovoj godini moglo da bude isto kao i prošlogodišnje. On smatra da bi bilo interesantno znati koliko iznose državni depoziti kod banaka u Crnoj Gori, ocjenjujuæi i da je iznos garancija od 350 miliona EUR preveliki za Crnu Goru. SNP æe, kako je kazao, glasati protiv Predloga zakona o završnom raèunu budžeta za prošlu godinu, najprije iz razloga što Državna revizorska institucija (DRI) nije dala pozitivno mišljenje. “On je suštinski za negativno mišljenje”, poruèio je Damjanoviæ na sjednici na kojoj je raspravljano i o izvještaju o reviziji završnog raèuna budžeta za prošlu godinu DRI, koja je dala uslovno mišljenje, uz preporuke Vladi da obezbijedi efektivne mjere nadzora nad prikupljanjem svih javnih prihoda i dodatno preispita politiku davanja subvencija i njihovu strukturu. Predstavnik Ministarstva finansija, Boris Buškoviæ, rekao je da su osnovni ciljevi fiskalne politike Vlade u prošloj godini bili održavanje makroekonomske stabilnosti, obezbjeðivanje održivog sistema javnih finansija, uspostavljanje održivog penzijskog sistema i stvaranje uslova za što povoljniji poslovni ambijent. „Budžetska politika u prošloj godini bila je restriktivna i sprovodila se kroz implementaciju politika, izmeðu ostalog, kroz funkcionisanje održivog sistema javnih finansija i prilagoðavanje javne potrošnje, odnosno smanjenje izdataka“, rekao je Buškoviæ. On je, predstavljajuæi Predlog zakona o završnom raèunu budžeta za prošlu godinu, saopštio da su prihodi iznosili oko 1,13 milijardi EUR. „Na prihode od poreza se odnosilo 704 miliona EUR, od doprinosa 363 miliona EUR, dok su prihodi po osnovu taksi bili 16 miliona EUR. Konsolidovani izdaci budžeta za prošlu godinu su iznosili 1,32 milijarde EUR“, rekao je Buškoviæ. Deficit budžeta za prošlu godinu je iznosio 189 miliona EUR, ili 5,8 odsto bruto domaæeg proizvoda (BDP), dok je deficit budžeta na gotovinskoj osnovi iznosio 148 miliona EUR. U postupku revizije utvrðeno je da potrošaèke jedinice nedosljedno primjenjuju zakonom definisane obaveze i da se u pojedinim sluèajevima i pored ranijih preporuka DRI ponavljaju greške u primjeni zakona i drugih nižih pravnih akata. U dijelu planiranja budžeta, državni revizori su utvrdili da budžeti pojedinih potrošaèkih jedinica nijesu u potpunosti utemeljeni na analizama stvarnih potreba po strukturi rashoda i utvrðenim namjenama. Revizijom prihoda budžeta Crne Gore za prošlu godinu utvrðene su i odreðene nepravilnosti kod naplate javnih prihoda koje se ogledaju u tome što se pojedini prihodi ne uplaæuju na uplatne raèune, ne identifikuju pravovremeno i neadekvatno evidentiraju. Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehoviæ, saopštio je da je u periodu kada se veæina evropskih zemalja suoèavala sa brojnim problemima, Crna Gora uspjela da obezbijedi redovnost plata i penzija, saèuva makroekonomski ambijent i ostvari ekonomski rast. “To su pokazatelji da je crnogorska Vlada radila dobar posao, nego veæina drugih vlada”, poruèio je Šehoviæ. On smatra i da bi trebalo sagledati da li su sva sredstva trošena na zakonit naèin i da li je bilo neodgovornih pojedinaca koji bi trebalo da snose odgovornost. On je pohvalio izvještaj DRI o završnom raèunu budžeta za prošlu godinu, podjeæajuæi da bi on trebalo da sadrži i reviziju državnih garancija. Prema njegovim rijeèima, u izvještaja DRI mogu se primijetiti i odreðene konstatacije koje bi, kako smatra, trebalo da zabrinu. “Od skoro 2,27 hiljada kontrola koje je obavila Poreska uprava (PU) kod kompanija i pojedinaca u vezi naèina obraèuna poreza, èak 83,3 odsto ga ne prijavljuje ili nepravilno prijavljuje, dok je ukupan iznos korekcija iznosio 27 miliona EUR”, precizirao je Šehoviæ. On je saopštio i da zabrinjava podatak da je kod svakog drugog subjekta PU utvrdila nepravilnosti kada su u pitanju registar kase. “Toliki fiskalni prostor koji nije iskorišæen ne bi mogle da izdrže ni mnogo moænije države”, naveo je Šehoviæ. Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojeviæ, smatra da bi iz Predloga završnog raèuna budžeta za prošlu godinu, trebalo izvuæi odreðene pouke. On smatra i da je koncept liberalne ekonomije, koji se u Crnoj Gori propagira posljednjih deset godina, iscrpio sve kapacitete i da bi model razvoja države trebalo da se zasniva na proizvodnji, štednji, ivesticijama i izvozu. Medojeviæ je pohvalio rad DRI i dodao da bi državni revizori trebalo da upotrebe pametni model za biranje meta, koje bi podrazumijevalo registraciju najveæih prostora za zloupotrebe i korupciju. Sve uštede koje Vlada planira, kako je kazao, mogu “pasti u vodu”, ako padnu garancije za KAP, dok je kao glavne rizike naveo i subvencije i državnu pomoæ. Iz Demokratske partije socijalista (DPS) tvrde da je Vlada vodila odgovornu budžetsku politiku i da se javna potrošnja smanjuje. Poslanik Pozitivne Crne Gore, Mladen Bojaniæ, kazao je da se iz Predloga završnog raèuna budžeta za prošlu godinu može vidjeti da se državne garancije daju èak i za kompanije koje imaju poreski dug. On je kao problem naveo i èinjenicu što se preporuke DRI, koje su, kako kaže, korektne, u dobroj mjeri ne poštuju. “Postavlja se pitanje zašto sve ovo radimo ako nema nikakve politièke odgovornosti, a da ne govorimo o nekoj drugoj odgovornosti”, rekao je Bojaniæ. Almer Kalaè iz Bošnjaèke stranke (BS) je kazao da preporuke DRI treba ozbiljno shvatiti. On se složio sa ocjenom da je u kriznom periodu Crna Gora uspjela da obezbijedi stabilnost javnih finansija. Kalaè je kao glavnu zamjerku Predloga zakona o završnom raèunu prošlogodišnjeg budžeta naveo èinjenicu da je kapitalnim budžetom opredijeljen nedovoljan iznos za narazvijene sredine, posebno na sjeveru Crne Gore. Poslanici su odluèili i da se u dnevni red sjednice uvrste predlozi dopuna zakona o radu i o penzijskom i invalidskom osiguranju, kao i izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namještenicima. (kraj) jlb/bvm