Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Na investitore zainteresovane za kupovinu akcija neke kompanije ne mora negativno uticati to što su njeni veæinski vlasnici oznaèeni kao zbirni kastodi raèuni, smatra izvršni direktor Nex Montenegro berze, Dragan Ðukiæ. “Koliko investitora toliko investicionih strategija ili averzija prema riziku. Nekome su presudni finansijski parametri i menadžment preduzeæa da bi se odluèio za kupovinu, a nekoga to ne interesuje, veæ samo gleda kako æe da oponaša veæinskog vlasnika, ne razmišljajuæi da li su mu kapaciteti izdržljivosti sposobni za eventualne loše procjene”, kazao je Ðukiæ agenciji Mina-business. On je ocijenio da je, s obzirom na to da je Crna Gora tržište u razvoju, normalno da ne poznajemo standarde razvijenih ekonomija u kojim su banke odavno napustile tradicionalni koncept depozit – kredit. “Banke u razvijenim ekonomijama proširile su opseg svojih usluga, posebno u sferi investicionog bankarstva, nudeæi klijentu ol inkluziv /all-inclusive/ ponudu kada su u pitanju njegove finansije”, dodao je Ðukiæ. Povodom sve èešæeg “skrivanja” akcionara kompanija u okviru zbirnih kastodi raèuna, Ðukiæ je objasnio da se uvijek može saznati ko stoji iza kojeg raèuna. “Uvijek se može znati da li je zbirni kastodi raèun stvarno takav, odnosno da li ga saèinjava veæi broj sitnih investitora, ili je u pitanju krupan ulagaè, koji iz nekog razloga ne želi da bude prepoznat”, tvrdi Ðukiæ. U Uputstvu o postupku i naèinu obavljanja kastodi poslova koji se obavljaju u sistemu Centralne Depozitarne Agencije (CDA) navodi se da uvid u ukupno stanje na zbirnom kastodi raèunu ima kastodi uèesnik i Agencija. “Ako kastodi uèesnik na zbirnom kastodi raèunu vodi hartije od vrijednosti za raèun više klijenata, Agencija nema uvid u stanje na raèunima pojedinaènih vlasnika”, objašnjeno je u tom dokumentu. Na listama deset najveæih akcionara crnogorskih kompanija u posljednje vrijeme sve èešæe se pojavljuju zbirni kastodi raèuni kao vlasnici dijela dionica, s tim što nije naznaèeno koliko akcionara i sa koliko udjela uèestvuje u tom raèunu. U razne zbirne kastodi raèune okupljeni su akcionari koji posjeduju èak 66,9 odsto akcija Solane “Bajo Sekuliæ”, 6,37 odsto Jugopetrola, 1,97 odsto Lovæen osiguranja, 3,83 odsto željeznièkog Prevoza i 7,27 odsto akcija Infrastrukture. Zbirni kastodi raèuni, prema posljednjim podacima CDA, pojavljuju se, izmeðu ostalog, i kao vlasnici dijela akcija Elektroprivrede, Bjelasica Rada, Budvanske rivijere, Hipotekarne banke, Izbora, Luke Bar, Mješovitog, Onogošta. Prema rijeèima Ðukiæa, sve što je sakriveno, odmah se uglavnom vezuje za nepravilnosti i neèasne namjere, iako ne mora to i da oznaèava. “Pojedini institucionalni investitori na razvijenim tržištima mogu znaèajno da poljuljaju tržište ukoliko ozbiljno i samostalno krenu u kupovinu akcija neke kompanije ili pak u njihovu rasprodaju”, rekao je Ðukiæ. Takve situacije, kako je naveo, obièno prati oponašanje velikog broja sitnih ulagaèa i latentni rizik da stvari ne izmaknu kontroli i pretvore se u neopravdani optimizam ili opštu paniku. Tada se, smatra Ðukiæ, s pravom postavlja dilema opravdanosti rješenja koja zagovaraju otvorenost uvijek i na svakom mjestu. “Stvari se u finansijama ne mogu uvijek posmatrati crno – bijelo, što može biti jedan od motiva pojave zbirnih kastodi raèuna”, ocijenio je Ðukiæ. On je dodao da bi fokus trebalo usmjeriti na strog nadzor Regulatora, kako bi kastodi banka mogla da odgovori svim standardima zaštite prava investitora, uprkos tome što prva asocijacija možda ne navodi na takav zakljuèak. Ðukiæ je podsjetio da je tematika zbirnih kastodi raèuna regulisana Pravilima o obavljanju kastodi poslova, koja je usvojila Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) 2007. godine. “Banka sa sjedištem u Crnoj Gori, za obavljanje kastodi poslova mora dobiti i odobrenje Centralne banke Crne Gore”, rekao je Ðukiæ. Dozvolu za obavljanje kastodi poslova KHOV je do sada dodijelio Invest banci, NLB Montenegro banci, Hipotekarnoj, Prvoj, Hypo Alpe Adria i Crnogorskoj komercijalnoj banci. (kraj) mls