Podgorica, (MINA-BUSINESS) - Nelegalno davanje novca po visokim mjeseènim kamatama, odnosno zelenašenje u Crnoj Gori uzima maha i prema procjenama, time se bavi stotine Crnogoraca. Ipak, sudovi su, kako prenosi Atlas televizija, tokom prethodne tri godine donijele svega dvije osuðujuæe presude. Jedna osoba je kažnjena na godinu zatvora a jedna na tri mjeseca uslovno. Policija nema podatke koliko se ljudi bavi davanjem novca pod kamatu a iz Vlade najavljuju izmjene zakona kako bi to krivièno djelo bilo lakše dokazati. Da je zelenašenje u Crnoj Gori uzelo maha pokazuju i sve èešæi oglasi, kao da se ne radi o kriviènom djelu za koje je propisana kazna i do osam godina zatvora u zavisnosti od svote novca koja je data pod kamatu. Iako dobro upuæeni tvrde da je sve veæi broj ljudi koji se bave zelenašenjem, Upravi policije su prošle godine prijavljena samo tri sluèaja. Nadležno tužilaštvo je našlo da nema elemenata kriviènog djela. Podaci policije pokazuju da ni 2011. godine nije bilo procesuiranih sluèajeva. Policija, kako se navodi u odgovorima Atlas televiziji, nema relevatne statistièke podatke koliko se ljudi bavi davanjem novca pod kamatu. Policija, ipak, tvrdi da ne sjedi skrštenih ruku. Provjeravaju, kako navode, ovjerene kupoprodajne ugovore odreðenih grupacija i prikupljaju se saznanja o vlasnièkim promjenama u listovima nepokretnosti, jer su ugovori u takvim situacijama zelenaška zaštita za vraæanje zajma. Crnogorski sudovi tokom prethodne tri godine nijesu se umorili utvrðujuæi da li bilo zelenašenja. Prema zvaniènim podacima, tim sluèajevima bavili su se svega devet puta. Sud u Nikšiæu je jednu osobu zbog zelenašenja osudio na godinu zatvora dok je kotorski jednu osudio na uslovnu od svega tri mjeseca. Ostali su ili osloboðeni ili je obustavljen postupak. Dobro upuæeni tvrde da visina mjeseène kamate koja se plaæa zelenašima zavisi od visine pozajmljene sume i vremena do kada se novac mora vratiti. Što veæa pozajmica manja je kamata. Na primjer, na 500 EUR mjeseèna kamata je 20 ili 25 odsto, što znaèi da na 500 EUR svaki mjesec onaj ko je uzeo novac od kamataša, daje mu dodatnih 100 ili 150 EUR. Kamata na dvije hiljade je deset ili 15 odsto, što znaèi dodatnih 200 ili 300 EUR. Èešæi su meðutim, sluèajevi veæih novèanih pozajmica u desetinama hiljada EUR. Svako kašnjenje obraèunava se po principu kamata na kamatu, pa su èeste situacije da onaj koji je pozajmio novac nije u stanju da ga vrati. Kriminolog Velimir Rakoèeviæ pojašnjava da je žrtve ne samo da gube materijalnu imovinu, veæ psihièki propadaju. "Žrtve zelenaških kamata najèešæe iz straha ne prijavljuju policiji šta im se dogaða. Oni su spremni da zaplaše žrvtu, a žrtve su èesto ranjive osobe, koje se nalaze u teškim prilikama, i lakomislene su", objašnjava Rakoèeviæ. Branka Lakoèeviæ iz Ministarstva pravde najavljuje izmjene zakona koji se odnosi na zelenaštvo. "U našim predloženim izmjenama osnovni oblik æe ostati isti, meðutim, u drugom stavu mijenjamo i kažemo da ko se bavi ovom djelatnošæu, kazniæe se zatvorom od jedne do osam godina. Oèekujemo da se tako više neæe morati dokazati da li je neko bio lakomislen, da li je imao teške prilike, nuždu ili slièno", pojašnjava Lakoèeviæ. Zelenaštvo kao krivièno djelo u Crnoj Gori ima elemente organizovanog kriminala. Iz policije su saopštili da je èesto povezano sa pranjem novca, krijumèarenjem narkotika I ostalim nelegalnim aktivnostima. Kamataši nerijetko primjenjuju i silu, a dolazi i do fizièkog obraèuna. Meðutim, o tome se, napominju, malo govori ili æuti. (kraj) bvm