Kotor, (MINA) - Crna Gora ne može da izdvoji znaèajna sredstva za izuèavanje mora, pa je partnerstvo u meðunarodnim projektima, uz moguænost pristupa novim tehnologijama važno radi njegovog kvalitetnog prouèavanja i zaštite, ocijenila je Vesna Maèiæ iz Instituta za biologiju mora u Kotoru. Maèiæ je, sa kustosom etnologom Danijelom Ðukiæ, autor izložbe „Nove tehnologije u izuèavanju mora“, koja je otvorena u Muzeju Perasta. Ona je, u cilju animacije javnosti u zaštiti mora, pored izložbi, najavila i seriju dokumentarnih filmova o istraživaèima. „Oni bi trebalo da pokažu kako izgleda život na moru, gdje se troši novac, kakva blaga Crna Gora ima na moru i kako može da se koristi“, kazala je Maèiæ agenciji MINA. Od novih tehnologija prikazanih na izložbi, na kojoj dominira italijanski nauèno-istraživaèki bord Urania, apostrofirala je spuštanje „rova“ na velike dubine. „Rijeè je o jednoj vrsti robota koji ima kamere i sliku prenosi na monitore na brodu. Ono što smo vidjeli, uz njegovu pomoæ, govori da je na velikim dubinama veæina našeg morskog dna muljevita i nije posebno zanimljiva", kazala je Maèiæ. Prema njenim rijeèima, osim plastiènog i ostalog èvrstog otpada koje je pronaðeno i do 500 metara dubine, otkrivene su i neke vrste rakova i riba kojih nema svuda u Meditreranu. "Našli smo i izuzetno rijetke korale koji se ne koriste za izradu nakita i u komercijalne svrhe, ali su vrijedni u biološkom smislu“, istièe Maèiæ. Kao primjer efikasnosti novih tehnologija navodi savremene skupe sonare, ali i „crpca“ sa broda Uranija, koji u jednom spuštanju omoguæavaju dobijanje svih uzoraka, što skraæuje vrijeme rada i umanjuje troškove. „Za to sve treba imati i obuèene ljude pa je za Crnu Goru praktiènije i jeftinije da uèestvuje u meðunarodnim projektima“, kaže Maèiæ i istièe zadovoljstvo zbog najavljenog poveæanja državnog budžeta za nauku. Ona je upozorila da otpad u moru postaje sve više ozbiljan problem, ali i da su sve brojniji i projekti koji imaju bar jedan segment vezan za njega. Apelujuæi na upotrebu brže razgradive plastike, ona kaže da je posebno opasan otpad od ribarskih alata (mreže, parangali i slièno) koji nastavlja da hvata organizme i pravi štetu, a i pri raspadanju, jer nekim ribama lièi na hranu, uništava živi svijet. „Neobièno u cijeloj ovoj prièe je što, i pored problema sa otpadom, od prošle godine u Boki imamo znaèajan povratak palastura, zaštiæene vrste i najveæeg školjkaša u Mediteranu. Ne znam što je razlog, ali èesto se kaže da organizmi u stresnim situacijama imaju veliku moæ razmnožavnaja. Apelujem na graðane da ih ne diraju i da uživaju gledajuæi ih prilikom ronjenja“, poruèila je Maèiæ. Kustos etnolog Muzeja grada Perasta Danijela Ðuki je kazala da saradnja sa Institutom za biologiju mora traje èetiri godine, pri èemu je znaèajno što se radi o izložbama za koje postoji interesovanje da budu prikazane i u drugim gradovima. (kraj) pen/isf