Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Položaj potrošaèa u Crnoj Gori je neprimjeren modernim standardima, a promjene se mogu oèekivati tek nakon sprovoðenja Zakona o zaštiti potrošaèa, ocijenila je predsjednik Centra za zaštitu potrošaèa (CEZAP) Olga Nikèeviæ. Zakon o zaštiti potrošaèa biæe usvojen u parlamentu poèetkom ove godine, a CEZAP æe sprovesti šestomjeseèni plan akcija za njegovu primjenu. Zakon polazi od osnovnih principa usvojenih 1985. u Ujedinjenim nacijama, koji predvišaju pravo na zadovoljenje osnovnih potreba, sigurnost, informisanost, izbor, obešteæenje, obrazovanje potrošaèa i zdravu životnu sredinu. On æe regulisati osnovna prava potrošaèa prilikom kupovine i korišæenja usluga, inspekcijski nadzor i upravne mjere, i garantovati institucionalnu vladinu i nevladinu zaštitu. Implementacija akcionog plana podrazumijeva analizu zakona i jasno definisanje pojedinih stavki, a planirani su i okrugli stolovi i brošure koje æe graðane uputiti u prava koja su njime garantovana. Centar æe u okviru ovog projekta pokrenuti telefonsku liniju za besplatnu pravnu pomoæ potrošaèima. ½Pogrešno je mišljenje da možemo djelovati umjesto potrošaèa, ali im zato možemo reæi šta treba da urade. Akcenat implementacije plana upravo je na edukaciji stanovništva i pokretanju njihove samoinicijative½, kazala je Nikèeviæ. Ona je ocijenila da crnogorski potrošaèi nijesu svjesni da se njihova prava svakodnevno uskraæuju i da im treba pokazati da mogu uticati na prodavaèe. CEZAP æe pratiti rad prodajnih objekata i prodavaèa, i slati prijave tržišnoj inspekciji, sa kojom æe, kao i Zakon predvioða, biti uspostavljena dobra saradnja. ½Treba sprijeèiti èeste sluèajeve nepravilno izloženih cijena, odsustvo deklaracije robe, garantnog lista, kusura i ostalih neregularnosti sa kojima se potrošaèi srijeæu½, kazala je Nikèeviæ. Zakonom je predviðeno formiranje Savjeta za zaštitu potrošaèa, kao i posebnih Sudova za manje vrijednosti, gdje bi sudski procesi bili besplatni. »Zakon æe regulisati sva pitanja koja su u vezi sa zaštitom potrošaèa, ali neæe radikalno promijeniti njihov položaj, koji zavisi od kupovne moæi, a biæe efikasan instrument pritiska za uspostavljanje fer osnova na tržištu½, tvrdi Nikèeviæ. Za narednu godinu CEZAP je planirao i izradu Nacrta Zakona o potrošaèkim kreditima koji bi pomogao domaæem stanovništvu. Ova organizacija sprovešæe i detaljna istraživanja kvaliteta hrane i sokova na crnogorskom tržištu kroz dva veæa projekta. Ekotoksikološka istraživanja o opasnosti od vještaèke boje u 60 sokova koji se trenutno nalaze na tržištu, biæe javno objavljena u brošuri pod nazivom Šta moramo znati o sokovima. Planiran je još i projekat zaštite potrošaèa od jonskog zraèenja požarnih alarma, u okviru koga æe ovakvi materijali biti uništavani i uklanjani. Nikševiæ je kazala da Centar ima dobru saradnju sa Vladom, iako ih ona redovno ne finansira, što je praksa u ostalim zemljama. ½Procedura za dobijanje meðunarodne donacije traje oko godinu, a potrebno je i da Vlada istakne kao prioritet projekte za zaštitu potrošaèa½, rekla je Nikèeviæ. Ona je kazala da CEZAP nije u moguænosti da reaguje na brojne probleme koje treba riješiti, jer u Crnoj Gori cijene formira slobodno tržište, a država treba da povede raèuna o kvalitetu uvoza. Nikèeviæ je pomenula i problem vlasnika automobila kupljenih na bosanskoj pijaci u Berkoviæima i istakla da država, koja je dozvolila njihovu registraciju, mora zaštititi vlasnike od oduzimanja ili doplate za legalizaciju. ½Aktuelnim problemom u ovoj sferi u ostalim državama bave se jedino Vladine inspekcije, èija je uloga iskljuèivo represivna, a pravna regulativa poèiva na savjesti i odgovornosti proizvoðaèa robe i usluga. To je krajnje nedovoljno i i neprimjereno projektovanom statusu potrošaèa u 21. vijeku, a nadam se da æe uz našu pomoæ ovakav položaj biti poboljšan½, rekla je Nikèeviæ. CEZAP je prošle godine sprovodio javnu kampanju o Nacrtu Zakona i usklaðivanju verzija koju je izradio njihov pravni tim i republièko Ministarstvo trgovine. ½Kroz zajednièki rad dobili smo moderan i dobar zakon, a u tome nam je pomogla i Barents grupa Amerièke kancelarije sa meðunarodni razvoj (USAID)½, kazala je Nikèeviæ. (kraj) dbr/kmh