Podgorica, (MINA) - Zvaniènici NATO-a i strani eksperti uglavnom ne dijele optimizam crnogorskih vlasti kada je u pitanju dobijanje Akcionog plana za èlanstvo (MAP), ocijenjeno je u periodiènom Izvještaju Nansen dijalog centra (NDC). »Uprkos evidentnim pozotivnim pomacima u reformi sektora bezbjednosti i odbrane, usklaðivanju propisa sa NATO standardima i intezivnoj meðunarodnoj saradnji, zvaniènici Alijanse uglavnom ne dijele optimizam crnogorskih vlasti kada je u pitanju dobijanje statusa MAP«, kaže se u izvještaju. Sve èešæe se, kako se navodi, poruèuje da æe to ipak biti politièka odluka država NATO-a, a ne dokaz da je Crna Gora u svim segmentima reforme dostigla nivo da postane kandidat za èlanstvo u Alijansi. »Još prilikom poziva za poèetak Inteziviranog dijaloga, bilo je protivljenja nekih zemalja NATO-a, zbog toga što je Crna Gora tek dvije godine u Partnerstvu za mir i na poèetku je integracionog procesa«, podsjeæa NDC. U Izvještaju te organizacije navodi se da je izrada Strategijskog pregleda odbrane, kljuènog dokumenta koji æe odrediti buduæi razvoj sistama odbrane i na kojem NATO insistira, tek u poèetnoj fazi. »Crna Gora, uprkos obeæanjima da æe uputiti jedinicu u neku od mirovnih operacija koje vodi NATO, za sada je donijela odluku samo za medicinski tim koji ide u Kabul«, kaže se u tom dokumentu. Navodi se i da kašnjenje u sertifikaciji Sporazuma o bezbjednosti, koju su pratile smjene u Direkciji za tajne podatke i drugi administrativni i kadrovski problemi, ne idu u prilog imidžu sa kojim Crna Gora želi da se predstavi kao ozbiljan partner Alijansi. U Direkciji, vladinom organu koji je zadužen za razmjenu povjerljivih informacija za NATO-om, iako je osnovana poèetkom ove godine, tek imenovanjem novog direktora u septembru stvari su krenule sa “mrtve taèke”, a uz pomoæ crnogorske Misije pri NATO-u poèeo je ozbiljniji posao pripreme za sertifikaciju sporazuma. "Iako su kljuèni bezbjednosni dokumenti, strategije odbrane i nacionalne bezbjednosti, nakon samo godinu i po ponovo doraðivani i prošli komplikovanu birokratsku proceduru, Crna Gora je dobila kvalitetniji zakonski okvir za ostale propise iz te oblasti", smatraju u NDC-u. Uprkos tome, kako navode, ostaje pitanje realne održivosti odredaba u Strategijama, njihova implementacija, a posebno finansijski okvir. Takoðe, problem je što su obje strategije po drugi put donijete bez javne rasprave, a i nakon kratke i površne rasprave u parlamentu. NDC navodi i da je izvještaj Državne revizorske institucije pokazao ozbiljne nepravilnosti u finansijskom poslovaju Ministarstva odbrane. »Revizijom su utvrðene oèigledne zloupotrebe i kršenja brojnih zakona, a iako je Ministarstvo odbrane saopštilo da je spremno na punu odgovornost, pa i pojedinaènu odgovornih osoba, to se nije dogodilo«, kaže se u Izvještaju. Navodi se i da su imenovanje Draganom Samardžiæa za naèelnika Generalštaba pratile brojne kontraverze, i višemjeseèno odlaganje sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu, na kojoj je trebalo da se izvrši izabor. »Imenovanje naèelnika Generalštaba pokazalo je sa kakvim kadrovskim potencijalima raposlaže Vojska, jer praktièno nije bilo moguænosti da se predloži drugi kandidat«, smatraju u NDC-u navodeæi da su u Crnoj Gori još svega èetiri aktivna generala. NDC je ocijenio pozitivnim što je Vlada pokrenula usklaðivanje propisa kojim se reguliše promet naoružanja sa brojnim konvencijama, regulativama i preporukama Ujedinjenih nacija i Evropske unije. U izvještaju se navodi i da je Zakon o uèešæu u mirovnim misijama, u drugom pokušaju, donijet prostom veæinom, i skoro bez rasprave u Skupštini. Navodi se i da uništavanje viškova naoružanja po Tehnièkom sporazumu sa SAD od samog poèetka prate problemi, kako zbog izbora lokacije, tako i zvog odabira firme kojoj je povjeren posao. NDC u izvještaju ukazuje i na težak materijalni položaj zaposlenih u sistemu odbrane, nabodeæi da više od 88 odsto pripadnika Vojske i Ministarstva nijesu adekvatno riješili stambeno pitanje, dok više od 70 procenata to pitanje nije riješilo po bilo kom osnovu, kao i da su plate u vojsci su u regionu niže samo u Makedoniji. Ocijenjeno je da se Vladina kampanja za NATO i dalje sprovodi istim metodama i aktivnostima »panelima i okruglim stolovima na kojima uèestvuju uglavnom isti ljudi, i distribuiranjem letaka i brošura sa praktièno istim sadržajem - fotografijama sa vojnih manevara i licima iz samo jedne partije«. »Ni na jednom skupu nije otvorena debata o prednostima i manama èlanstva, alternativnim rješenjima i troškovima«, kaže se u Izvještaju. U NDC-u smatraju da svi državni resori treba da se ukljuèe u izrade kvalitetne i objektivne analize aktulenog stanja po pitanju NATO integracija, i realnih moguænosti ali i potreba države u tom procesu. »Treba obezbjediti zakonske uslove za racionalizaciju u bezbjednosnom sektoru, i posebno intezivirati rad na Strategijskom pregledu odbrane, kako bi se konaèno dobio odgovor na pitanje koje su stvarne potrebe Crne Gore u sistemu odbrane i bezbjednosti«, navodi se u preporukama te organizacije. Potrebno je, kako navode, intezivirati napore na izgradnji kadrovskih potencijala države neophodnih za sljedeæe faze NATO integracija, ali i onih koji su neophodni za implementaciju novih zakonskih rješenja. »Treba intezivirati mehanizme parlamantarne i civilne kontrole, posebno rad skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, i proširiti opseg tema o kojima æe se raspravljati na sjednicama tog skupštinskog tijela, posebno kada je rijeè o NATO integracijama«, kaže se u preporukama. Navodi se i da treba stvoriti uslove za otpoèinjanje javnog dijaloga o prednostima i manama èlanstva u NATO-u, bezbjednosnim prijetnjama i finansijskim efektima. NDC preporuèuje da se izbjegava propagandistièka retoriku, argumenti „NATO je uslov za EU” i izjednaèavanje ta dva procesa, kao i revanšizam prema strukturama koje ne podržavaju èlanstvo. »Probleme viškova naoružanja treba rješavati na transparentan naèin, posebno u poštovanju procedura za odabir kompanija i lokacija za taj posao. Posebno voditi raèuna o bezbjednosnim i ekološkim standardima u realizaciji tih aktivnosti«, smatraju u toj organizaciji. Ne treba, kako navode, potcjenjivati ulogu i znaèaj civilnog sektora, a na dogaðajima koje organizuje Vlada oko NATO kampanja potrebno je otvoriti prostor za suèeljavanja stavova neistomišljenika, ali i za primjere koji govore o nepovoljnim efektima èlanstva u NATO-u. »Ukljuèivanje nerelevantnih nevladinih organizacija, ili onih èija je misija daleko od ove u kampanji za NATO, ukazuje na neozbiljnost procesa i samo donosi štetu«, tvrde u NDC-u. Ocjenjuju i da kampanja za ulazak u NATO mora da bude manje glamoruzna. »Organizovanje skupova u eleitnim hotelima, ne doprinosi napredku«. »Treba analizirati uzroke pada podrške za ulazak u NATO, a ne ignorisati ih. I razdvojiti termine #evropske# i #atlantske# integracije«, zakljuèuje se u Izvještaju NDC-a. (kraj) gop