Podgorica, (MINA) - Ubistvo glavnog urednika lista Dan i drugi nekažnjeni sluèajevi nasilja i prijetnji novinarima postojaæe sve dok èelnici policije i državnog tužilaštva ne prepoznaju ovaj problem kao svoju neposrednu odgovornost i ne sprovedu djelotvorne istrage, smatraju u Akciji za ljudska prava (HRA). Iz Akcije je, povodom 3. maja, Svjetskog dana slobode medija, saopšteno da neistraženo ubistvo glavnog urednika lista Dan, Duška Jovanoviæa i drugi neistraženi i nekažnjeni sluèajevi nasilja i prijetnji novinarima i drugima koji istražuju i govore u javnom interesu, optereæuju slobodu izražavanja u Crnoj Gori. “Ovaj problem æe postojati sve dok odgovorni èelnici policije i državnog tužilaštva ne prepoznaju ovaj problem kao svoju neposrednu odgovornost i u skladu s tim ne sprovedu djelotvorne istrage”, navela je izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Preleviæ, u izjavi dostavljenoj agenciji MINA. Ona smatra da umjesto toga, Vrhovni državni tužilac sakriva od javnosti informacije o istragama sluèajeva nasilja i prijetnji novinarima i drugima koji su govorili o temama od javnog interesa, kao i o drugim sluèajevima kršenja ljudskih prava. “Kako prema Akcionom planu Vlade za sprovoðenje preporuka Evropske komisije, izvještaj Vrhovnog državnog tužilaštva i Vrhovnog suda o procesuiranju sluèajeva nasilja prema novinarima treba da bude izraðen do kraja juna ove godine, oèekujemo da javnost neæe zauvijek ostati uskraæena za informacije o tome da li je i šta preduzeto da se pronaðu i kazne izvršioci i nalogodavci ovih prijetnji i napada”, kazala je Gorjanc Preleviæ. Ona je ponovila predlog HRA da se uvedu dva nova krivièna djela kojima bi se obezbijedila zaštita novinara prilikom obavljanja profesionalnih zadataka, po uzoru na zaštitu koju uživaju državni službenici. Prema njenim rijeèima, u Crnoj Gori je još èesta pojava da su upravo novinari i fotoreporteri izloženi prijetnjama i napadima. “Oèekujemo konaènu dekriminalizaciju uvrede i klevete. Skreæemo pažnju na potrebu istovremenog obezbjeðenja primjene standarda slobode izražavanja iz prakse Evropskog suda za ljudska prava u graðanskom postupku i to odgovarajuæim dopunama Zakona o medijima”, navela je Gorjanc Preleviæ. Ona je naglasila da neobavezujuæa obuka sudija o standardima Evropske konvencije o ljudskim pravima u posljednjih deset godina nije obezbijedila da sve sudije prihvate te standarde. “Nedavno usvojeni naèelni stav Vrhovnog suda Crne Gore o ogranièenju naknade nematerijalne štete koju je moguæe dosuditi zbog povrede èasti i ugleda nije dovoljno konkretan i sam po sebi ne može da obezbijedi uspostavljanje odgovarajuæe sudske prakse”, zakljuèila je Gorjanc Preleviæ. (kraj) žug