Podgorica, (MINA) – Crna Gora æe 2006. godine imati razloga da slavodobitno proslavi Dan svoje državnosti, jer æe se njena zastava, osim u Cetinju, Podgorici i drugim gradovima, trajno vijoriti ispred zgrade Ujedinjenih nacija (UN), na Ist Riveru, poruèio je veèeras premijer Milo Ðukanoviæ. Govoreæi na centralnoj proslavi povodom 13. jula, Dana crnogorske državnosti, on je poruèio da æe brzo doæi dan kada æe crnogorski susjedi, isto kao i velike svjetske sile i druge èlanice UN-a, saopštiti ono što je nakon Sanstefanskog ugovora verifikovano i na Berlinskom kongresu, da »Velika porta i definitivno priznaje nezavisnost Crne Gore«. Napominjuæi kako i današnje generacije u Crnoj Gori uveliko razumiju da je njena državnost uslov slobode, Ðukanoviæ je naglasio da crnogorska vlast, kao politièki i državno odgovorno rukovodstvo, nema pravo i neæe uskratiti velike evropske nade savremene Crne Gore. »Zato æete se vi graðani, koji ste svoju i sudbinu porodice vezali za Crnu Goru, u najskorije vrijeme slobodno izjasniti o sopstvenoj buduænosti«, poruèio je crnogorski premijer prilikom govora u Crnogorskom narodnom pozorištu, podsjeæajuæi na dvije vrijednosti su potvrdili i uèvrstili uèesnici Trinaestojulskog ustanka, da je »Crna Gora vjeèna i nepobjediva, i da je ona uvijek dio naprednog svijeta«. Prema njegovim rijeèima, vlast želi povratak nezavisnosti Crne Gore, jer vjeruje da je ostvarenje tog projekta u interesu svakog njenog graðanina, crnogorskog sela, grada i svih generacija. »Povratak crnogorske nezavisnosti nije izum sadašnje vlasti, veæ potvrda njene odgovornosti, nije njen hir, veæ obaveza pred graðanima, nije povratak u prošlost, veæ ozbiljno strateško trasiranje buduænosti«, kazao je Ðukanoviæ. On je naglasio da danas završeni i predati na upotrebu kapitalni infrastrukturni projekti širom Crne Gore, svjedoèe o sposobnosti istrajavanja na samostalnom putu u Evropu, o državi koja ima snage i potencijala da ponovo dokaže da Crna Gora ne pripada Evropi samo istorijski i geografski, veæ i civilizacijski. »Nama danas pripada da Crnu Goru, poslije teških istorijskih perioda, u kojima je bila žrtva nekada svoje naivnosti, nekada spleta nesreænih istorijskih okolnosti, a nekada nezahvalnosti onih za koje se najviše žrtvovala, vratimo samoj sebi, vraæajuæi joj državno dostojanstvo«, ocijenio je Ðukanoviæ. Na taj naèin, više nikada, kako je naveo, Crna Gora ne bi bila objekt za izmirivanje tuðih raèuna, veæ sigurna i bogata kuæa svih njenih graðana i uvaženi subjekt meðunarodne zajednice. Premijer je napomenuo da Crna Gora, ovoga puta, ostvarenje velikog cilja neæe morati, kao što su to èinili njeni prethodnici, da plaæa najskupljom cijenom – ljudskim životima. »Biæe dovoljno da na demokratski organizovanom referendumu potvrdimo odanost i lojalnost svojoj državi Crnoj Gori, iskazujuæi time, prije svega, civilizacijski odnos prema svojim precima, ali i prema sebi samima i svojim potomcima«, precizirao je Ðukanoviæ. Navodeæi da æe Crna Gora, prije ili kasnije, svakako biti dio Evropske unije, nezavisno od njenog državnog statusa, on je naglasio da je kljuèno pitanje, meðutim, da li æe u EU uæi kao samostalna i perspektivna država, sa svojim imenom i adresom, ili kao dio druge države. »Opstali bi, možda, Crnogorci i u tom kontekstu, ali šta je èovjek bez svojeg doma, šta je narod bez države«, upitao je Ðukanoviæ, konstatujuæi da Crnogorci žele nezavisnu državu, ne samo zbog prirodnog i istorijskog prava, veæ prevashodno zbog potrebe da sami preuzmu odgovornost za vlastitu buduænost, bolji i sreæniji život ljudi, dokazujuæi time i istinsku pripadnost Evropi. On je upozorio da Crna Gora i njena vlast, kao razboriti i odgovorni ljudi, u ovo pregnuæe ne ulaze bez izvjesne nelagode, »jer odreðeni broj braæe i komšija još nije shvatio da je nezavisna Crna Gora i njihova Crna Gora«. »Ipak, èvrsto vjerujem da æe osjeæaj pripadnosti domovini biti presudan i kod onih koji se trenutno izjašnjavaju protiv crnogorske samostalnosti«, rekao je Ðukanoviæ. Prema njegovoj ocjeni, Crna Gora je danas sve ozbiljniji partner regionu i meðunarodnoj zajednici, izmeðu ostalog i zbog toga što dinamièno sprovodi sveobuhvatne reforme, ali i zato što je uèvrstila skladan multietnièki život. Ðukanoviæ je istakao da je jedna od najvažnijih tekovina posljednje decenije i ta što su manjinski narodi iskazali izuzetnu privrženost svojoj državi Crnoj Gori, ocjenjujuæi da je takav odnos u bremenitim vremenima za poseban respekt. »Ujedno je i posebna obaveza da jaèamo graðansku državu u kojoj æe svaki njen stanovnik, bez obzira na ime, naciju ili konfesiju, imati iste šanse i biti jednako poštovan. To æe biti važan garant stabilnosti buduæe nezavisne Crne Gore«, poruèio je Ðukanoviæ. (kraj) nem