Budva, (MINA) – Èelnicima Demokratske partije socijalista, Milu Ðukanoviæu i Svetozaru Maroviæu, danas su uruèena priznanja za doprinos miru i stabilnosti, koje dodjeljuje Internacionalna liga humanista (ILH). Ðukanoviæu je dodijeljena Zlatna povelja mira, a Maroviæu zvanje poèasnog ambasadora mira. Generalni sekretar ILH Zdravko Šurlan kazao je na ceremoniji u hotelu „Splendid“ u Beèiæima da su Ðukanoviæ i Maroviæ priznanja dobili za visoko demokratski organizovan referendumski proces 2006. godine. „Referendum je organizovan po najvišim demokratskim i evropskim standardima. Nezavisnost je ostvarena bez konflikta i sukoba što predstavlja krupan doprinos miru i stabilnosti u regionu“, rekao je on. Šurlan je naveo da je Crna Gora, zahvaljujuæi Ðukanoviæu i Maroviæu, slobodna, demokratska, multikonfesionalna i multietnièka zemlja. „Mi vjerujemo u Crnu Goru i ono što je zacrtalo njeno rukovodstvo“, istakao je generalni sekretar ILH-a. Zahvaljujuæi se na nagradi, Ðukanoviæ je kazao da je to priznanje znaèajno, jer se u njegovom obrazloženju potencira obnova nezavisne Crne Gore na civilizovan i evropski naèi, kao i njen doprinos regionalnoj stabilizaciji. „Nagradu doživljavam kao priznanje demokratskoj, multietnièkoj i proevropskoj Crnoj Gori koja je tokom ratnih sukoba saèuvala mir, bila otvoreni dom sa sve unesreæene sa prostora bivše Jugoslavije ne pitajuæi za vjeru i naciju i koja je tokom sukoba sa NATO savezom prihvatila preko 120 hiljada izbjeglica, što je èinilo preko 20 odsto njene populacije“, rekao je on. Ðukanoviæ je ocijenio da je Crna Gora danas „uspješna evropska prièa, multietnièka oaza u regionu, faktor stabilnosti i uvaženi èlan meðunarodne zajednice“. „Crna Gora je posveæena dobru svojih graðana, saradnji sa susjedima i pripremama za skori poèetak života u zajednièkom evropskom domu“, istakao je lider DPS-a. Maroviæ je kazao da Crna Gora, zahvaljujuæi politici koju je vodila, ima prijatelje u èitavom regionu sa kojima gradi bolju i demokratsku buduænost. On je naveo da sve nagrade i slava pripadaju graðanima Crne Gore koji su znali da „u najtežim trenucima donesu najvažnije i najteže odluke“. Maroviæ je rekao da je uvijek radio na korist Crne Gore, imajuæi u vidu da je dobra politika ona koja uvažava realnosti, spremna je na kompromise i koja ima mjeru. Ceremoniji uruèivanja graðana prisustvovao je crnogorski predsjednik Filip Vujanoviæ, kao i predstavnici politièkog i javnog života Crne Gore. Nagrade "Državnik - humanista 20. vijeka" dobili su bivši predsjednici Èeške, Slovenije i Makedonije Vaclav Havel, Milan Kuèan i Kiro Gligorov, kao i predsjednik Hrvatske Stjepan Mesiæ. Priznanja humanista godine dobili su gradonaèelnik Budve Rajko Kuljaèa, èuveni sarajevski kazandžija Nasir Jabuèanin i Rièard Tomas, dok su nagrade «Pedagoški kolektiv godine» dobile cetinska, banjaluèka, dubrovaèka, kao i po dvije sarajevske i engleske gimnazije. Poslije saznanja da su Ðukanoviæ i Maroviæ nominovani za priznanje, grupa crnogorskih univerzitetskih profesora, novinara i predstavnika NVO uputila je pismo nekolicini laureata i uèesnicima konferencije "Jugoistoèna Evropa i EU", koju u Budvi u naredna dva dana organizuje ILH, sa zahtjevom da se distanciraju od nagrada. U pismu su naveli da su Ðukanoviæ i Maroviæ do 1997. godine "slijedili politiku Slobodana Miloševiæa" zbog èega bi priznanja ILH "predstavljala uvredu za sve žrtve rata". Predsjednica ILH Sonja Štiglbauer otkazala je dolazak u Budvu, navodeæi da nije dala saglasnost da Ðukanoviæ i Maroviæ dobiju priznanja, veæ da je sve organizovano u režiji Šurlana. Generalni sekretar ILH je odgovorio da je Štiglbauer krajem prošle godine dala pozitivno mišljenje u vezi nagrada Ðukanoviæu i Maroviæu, tvrdeæi da za to postoji dokumentacija. (kraj) djs/gop