Podgorica, (MINA) – Premijer Milo Đukanović pozvao je sve partije parlamentarne opozicije da uđu u Vladu i, preuzimanjem dijela odgovornosti, pomognu da država učvrsti stabilnost i dobije kredibilnu vlast nakon izbora. On je, u završnoj riječi, uoči glasanja o povjerenju Vladi u parlamentu, kazao da očekuje većinsku podršku njegovom kabinetu. „Ako se moja očekivanja pokažu realnim, a vjerujem da jesu, jer Vlada, kao i DPS smatra prihvatljivim plan Pozitivne i dobrom osnovom za izlaz iz sadašnje situacije zajedničkim naporima, želim da najavim da će Vlada i u ostatku mandata biti bezrezervno posvećena ostvarivanju najvažnijih nacionalnih interesa Crne Gore“, kazao je Đukanović. Najsloženiji izazov političke stabilnosti u nastavku mandata ove Vlade biće, kako je kazao, stvaranje uslova za održavanje slobodnih, demokratskih parlamentarnih izbora. „Respektujem, kao objektivnu činjenicu, nedostatak povjerenja parlamentarnih partija jednih prema drugima i prema izbornom sistemu. Želimo da doprinesemo da se to nepovjerenje, ako ne prevaziđe, a ono svede na manju mjeru. Zato pozivam sve partije parlamentarne opozicije da uđu u Vladu i preuzimanjem dijela odgovornosti pomognu da zemlja učvrsti stabilnost i dobije kredibilnu vlast nakon izbora“, kazao je Đukanović. Posebno je interesovanje, dodao je, ako dobro tumači, je da se ostvari puna kontrola nad radom ministarstava unutrašnjih poslova, finansija, rada i socijalnog staranja i poljopivrede. „Spreman sam da u tim resorima otvorim prostor za učešće parlamentarne opozicije u radu Vlade. Ta participacija može biti i na ministarskom i pomoćničkom nivou sa dodatnim ovlašćenjima. Takođe, spreman sam da ponudim i jedno potpredsjedničko mjesto, zbog uvida u rad užeg kabineta Vlade. Mislim da sve ovo do kraja korespondira sa inicijativom Pozitivne“, kazao je Đukanović. Premijer, kako je rekao, očekuje da na implementaciji predloženog modela rade zajedno i djelotvorno. To, kako je rekao, podrazumijeva da zajednički osmisle dodatne kontrolne mehanizme izbornog procesa kroz međusobnu saradnju i u saradnji sa relevantnim međunarodnim partnerima. Đukanović je ocijenio da je rasprava u parlamentu potvrdila opravdanost Vladine inicijative, navodeći da su čuli brojne čuli brojne sugestije i predloge. On je kazao da vidi nelogičnost u konstrukciji da Vladina inicijativa predstavlja udar na parlamentarizam. „Naprotiv, to je afirmacija parlamentarizma i prilika da parlament ocijeni je li Vlada zavrijedila i dalje politički legitimitet“. „Posebno vidim nelogičnost kad ta ocjena stiže od koalicionog partnera koji je tvrdio da je u pitanju tehnička Vlada, koja je izgubila legitimitet“, kazao je Đukanović. Kako je rekao, tokom rasprave su se iskristalisala nekolika pitanja koja zaslužuju odgovor predsjednika Vlade. Prvo je, kako je rekao, je li Crna Gora u krizi i je li ova Vlada odgovorna za stanje koje dio parlamentarne opozicije ocjenjuje kao duboku krizu. „Ne mislim da je Crna Gora u krizi, posebno ne u dubokoj i nesavladivoj“. Đukanović je rekao da se, kao premijer, mora osloniti na relevantne podatke, koji pokazuju da Crna Gora nije u ekonomskoj krizi. Trogodišnji mandat Vlade je, kako je naveo, obilježen početkom brojnih razvojnih programa i, kako je dodao, ne može da se saglasi sa ocjenama da nema nijednog parametra koji govori o ekonomskom napretku. Premijer ne smatra da je Crna Gora u političkoj krizi i da sve linije vlasti funkcionišu. Kako je rekao, tačno je da se dio narodnih predstavnika odlučio za vaninstitucionalnu borbu za svoje političke ciljeve i da postoje probleme u funkcionisanju vladajuće koalicije. „To nijesu razlozi za izricanje ocjene o političkoj krizi, posebno ovo drugo ne može biti razlog za to“, dodao je Đukanović. Crna Gora je, kako je rekao, uspjela da razvije institucionalni sistem da promjena vlasti neće predstavljati problem stabilnosti. Đukanović, kad je riječ o politićkoj krizi, smatra da Crna Gora u ovom vremenu bije bitku da upravlja vlastitom budućnošću. Prema njegovim riječima, nije manje važna za budućnost Crne Gore odluka o članstvu u EU i NATO od odluke o nezavisnosti, dodajući da je Crna Gora prije nezavisnosti odredila svoj magistralni put državnog razvoja, put evropske i evroatlantske integracije. Legitimno je, kazao je on, da se unutar Crne Gore razlikuju u vezi sa tim šta bi trebalo da budu pravci razvoja. „I logično da na izborima donosimo odluke kome dati povjerenje. "Nije najprihvatljivije za nas da imamo upliv pokušaja uplitanja u budućnost Crne Gore sa strane, a nije dostojanstveno da se taj upliv priziva iz dijela domaće javnosti, uključujući parlamentarnu“. „Svi se danas suočavamo sa tim da je ovo završna bitka za dobro i prosperitet Crne Gore. Daleko sam od pomisli da se obrušavam na nešto što je teška i mukotrpna istorija Crne Gore, naprotiv“, poručio je Đukanović. Kako je kazao, treće pitanje je da li se u Crnoj Gori legitimisalo pravo na promjenu mišljenja, dodajući da se valjda pametan čovjek uči i mjenja mišljenje dok je živ. „Kako se u to uklapa, recimo, politika SDP-a, jer odobravate njihovo pravo na promjenu mišljenja, i ja to odobravam, međutim samo mislim da, ako želimo da moraliziramo, onda moramo voditi računa o univerzalnim moralnim principima. Ako SDP ima pravo na promjenu mišljenja, valjda ima i svaka druga partija u parlamentu“, rekao je premijer. Kako je kazao, nije bila politička korupcija kad je SDP nakon izbora u Podgorici dobio određenu pdoršku nastuipajući sa Pozitivnom, a onda taj kontingent glasova bez korupcije pridružio SDP-u. Predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić rekao je da nije bilo bez korupcije, na šta je Đukanović kazao da je to nešto što on ne zna. „Ovdje se radi o tome da svi postajemo pomalo robovi jedne definicije koja nije smišljena u političkim ol krugovima nego medijskim radionciama koje traže svoju vlast da bi zaštitili svoj kapital i stekli novi“, naveo je Đukanović. On je kazao da je tragikomično reći da Crna Gora nije demokratska država. „Nijesam sklon da idelaizujem stanje u društvu, ali još manje da pristanem na manipulaciju sa bilo koje adrese da je Crna Gora crna rupa na planeti, samo zato da bi izdejstvovali promjenu vlasti“, naveo je Đukanović. On je poručio da se za zahvalnošću odnosi prema SDP-u, za sve što su uradili u ovih 18 godina saradnje, dodajući da su uradili puno. „Hvala na spremnosti da me brani od mene današnjeg i mog okruženja, mislim da se svako od nas najbolje brani onim što govori i radi, trebalo bi razmisliti šta najbolje možemo učiniti da jedni druge zaštitimo od sebe“, kazao je premijer. On je, govoreći o bezbjednosnom aspektu krize, kazao da je Crna Gora bezbjednosno stabilna državna, prije svega zahvaljujući multietničkom skladu unutar nje same koji garantuje odlične odnose sa susjedima. Đukanović je rekao da su napravljene s obziljne reforme na planu odbrane i bezbjednosti koji je verifikao i NATO pozivnicom za članstvo „Crna Gora je funkcionalnošću institucija pokazala da je u stanju da se odbrani od autodestrukcije koju pričinjava, ne samo dio društva, nego dio parlamenta", ocijenio je Đukanović. On je kazao da je Evropska komisija kroz prošlogodišnji izvještaj i pozivnicu za nato jasno je da ne vide Crnu Goru kao državu u krizi i da podržavaju napore koje ona čini na planu reformi Prema riječima Đukanovića, ovi problemi koji sad postoje su svakodnevni koje treba rješavati. „Apsolutno sam spreman da tvrdim da smo u stanju da prevazilazimo te probleme, između ostalog kroz dijalog poput ovoga koji smo vodili prethodna tri dana“, poručio je on. Đukanović je naveo da svi cijene da je temeljni problem države podijeljenost crnogorskog društva, ali to ne opšterećuje, smatra on, stabilnost. „Ali nema nikakve sumnje da opterećuje tempo našeg razvoja“, dodao je Đukanović. On je pojasnio da podijeljenost crnogorskog društva seže mnogo dublje, u, kako je naveo Đukanović, bijelo zelene podjele, partizansko četničke ratove i doseže i do podjela uoči referenduma, „Nećemo valjda kazati da je za to Vlada odgovorna ili da je za to odgovoran samo referendum“, poručio je Đukanović. On smatra da se ne možemo biti zadovoljan tempom tog procesa i dodao krizne godine nijesu idealne za ovaj niti bilo koji drugi proces koji ima emancipatorski karakter. On je ukazao da je Crna Gora nedvosmisleno deklarisala svoju namjeru da bude dio evropske i evroatlantske zajednice. „To nije politička privilegija vladajuće koalicije, već i dobar dio njih koji nije njen dio, vjeruje da će to biti budući pravac razvoja države“, poručio je Đukanović. On je ponovio da ne misli da se oko NATO-a treba izjasniti na referendumu, navodeći da će o tome odlučiti parlament kada dođe vrijeme za to. Đukanović je naveo da preteško je nasljeđe kojim su danas opterećene obje obale u Crnoj Gori. „Politički most koji želimo da uspostavimo između te dvije obale mora biti čvrst i mora imati dovoljni politički legitimitet i dobar gabarit. U protivnom, pokleknuće taj most“, ocijenio je Đukanović. Prema njegovim riječima, pokušali su time da su pozabave intelektualci prvomajskim proglasom 2012. godine, pokušala je i SDP kroz nekoliko inicijativa koje je, kako je naveo, uvijek smatrao poželjnim i dobrodošlim. On je rekao da mu se učinilo da tu nije bilo dovoljnog pouzdanog osnova da bi se ta misija mogla napraviti. „DPS nije jedina koja može obaviti taj posao, ali iz mnogo razloga sam potpuno siguran da se bez DPS se taj posao ne moze obaviti, a ko god to pomisli da taj posao može obaviti, prije ce biti asimilovamn nego što dođe u šansu da obavi tu misiju“, naveo je Đukanović. On smatra da DPS, ne svojom pameću, nego svojim gabaritima, može da iznese taj teret. „Mislim da će nam vrijeme ići na ruku, proces evropeizacije će nam pomoći da ostavljamo za sobom balkanske stereotipe“, poručio je Đukanović. (kraj) tpr/boj/žug