Podgorica, (MINA) – Žene i LGBTIQ osobe posebno su na udaru dezinformacionih kampanja, diskreditacija i govora mržnje, kazala je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević i poručila da pitanje zaštite ljudskih prava postaje ključno pitanje demokratije.

Ona je, na konferenciji “Dezinformacije i ljudska prava: Kome smeta jednakost?” koju je organizovao CDT, rekla da u društvu u kojem mržnja sve češće guši dijalog, a diskriminacija postaje svakodnevica, pitanje zaštite ljudskih prava postaje ključno pitanje demokratije.

“Naše istraživanje pokazalo je da su žene i LGBTIQ osobe posebno na udaru – one su mete dezinformacionih kampanja, diskreditacija i govora mržnje. Iza toga ne stoje samo anonimni komentari na društvenim mrežama, već i politički akteri i mediji koji te narative održavaju i šire”, navela je Kovačević.

Ona je, kako su saopštili iz CDT-a, rekla da narativi koji LGBTIQ osobe prikazuju kao prijetnju tradicionalnim vrijednostima, a feminizam kao pokret protiv porodice, imaju za cilj da izazovu strah, mržnju i nasilje.

“Iz te vrste dehumanizacije i stigmatizacije  proizilazi onlajn uznemiravanje, a zatim nažalost i onsite nasilje, u stvarnom svijetu”, kazala je Kovačević.

Ona smatra da to nije problem samo za ranjive grupe.

Kovačević je navela da istraživanja CDT-a pokazuju da je govor mržnje postao široko rasprostranjen i da se mnoge zajednice osjećaju ugroženo, a institucije, kako je rekla, umjesto zaštite često nude tišinu i sporost.

“Povjerenje u njih je nisko, građani/ke jasno vide političke aktere kao glavne izvore podjela, a građanski identitet je potisnut lojalnošću etničkim i vjerskim identitetima. Mnogi se osjećaju sigurnije u homogenim zajednicama, a žene i manjine posebno ističu osjećaj ranjivosti”, navela je Kovačević.

Kako je kazala, kada institucije ćute, poruka je jasna - mržnja je dopuštena.

“Kad parlament postaje utočište za retoriku mržnje, to nije slabost demokratije, to je njeno poništavanje. Kada žrtve ostaju nevidljive, kada njihova prava nijesu zaštićena, prostor za podjele i radikalizaciju se širi”, rekla je Kovačević.

Kako je rekla, kada se zločini relativizuju, a njihovi počinioci veličaju, brišu se granice između dobra i zla i gradi teren za nove sukobe.

“Postajemo zajednica koja sve češće bira strah, izolaciju i isključivost kao strategiju preživljavanja. Upravo na takvom terenu mržnja se normalizuje, a ekstremizam postaje prihvatljiva opcija”, ocijenila je Kovačević.