Vašington, (MINA) – Organizacija Amnesti internešnal (AI) pozvala je kanadske vlasti da uhapse, procesuiraju ili izruèe bivšeg amerièkog predsednika Džoržda Buša, tokom njegove posjete toj zemlji 20. oktobra, zbog njegove odgovornosti za muèenja. "Buduæi da amerièke vlasti do sada nijesu izvele bivšeg predsjednika pred lice pravde, potrebno je ukljuèivanje meðunarodne zajednice. Ne preduzme li Kanada akciju hapšenja tokom Bušove posjete, prekršiæe Konvenciju UN protiv muèenja i pokazaæe neuvažavanje temeljnih ljudskih prava ", kazala je direktor Amnesti internešnala za Ameriku, Suzan Li. Zahtjev Kanadi upuæen je uoèi posjete bivšeg amerièkog predsednika toj zemlji, najavljene za 20. oktobar, prenosi Index.hr. "Prema svojim meðunarodnim obvezama Kanada je dužna da uhapsi i procesuira bivšeg predsjednika Buša zbog odgovornosti za zloèine prema meðunarodnom pravu, ukljuèujuæi muèenja", rekla je Li. AI je kanadskim vlastima 21. septembra uputila memorandum sa èvrstim dokazima o Bušovoj odgovornosti za èitav niz kršenja ljudskih prava. U memorandumu se navodi da su se navedene povrede ljudskih prava dogodile izmeðu 2002. i 2009. godine, u sklopu tajnih pritvaranja u programu CIA, a koja su ukljuèivala muèenja i ostale okrutne, nehumane i ponižavajuæe postupke. Buš je za vrijeme svog mandata odobrio upotrebu brojnih „djelotvornih tehnika ispitivanja“ zatvorenika držanih u okviru „tajnih programa“ CIA-e. Bivši predsjednik je kasnije priznao da je konkretno odobrio „voterbording“ nekoliko osoba (muèenje trajnim sipanjem vode preko lica, kako bi osoba koja se izlaže torturi imala oseæaj davljenja), èije je podvrgavanje ovoj tehnici muèenja i potvrðeno. Neke od „tehnika“ su bile i prisilno ostajanje satima u bolnim položajima tijela i lišavanje sna. Memorandum AI istièe i dodatne dokaze o muèenjima i drugim zloèinima prema meðunarodnom pravu poèinjenim nad zarobljenicima amerièkih vojnih zatvora u Gvantanamu, Avganistanu i Iraku. "Ovo je kljuèni trenutak za Kanadu, prilika da dokaže da je spremna da živi u skladu sa svojim obavezama u pogledu ljudskih prava", rekla je Suzan Li. Prema njenim rijeèima, Kanada je do sada imala vodeæu ulogu u naporima za jaèanje meðunarodnog pravosudnog sistema, a sada „mora da pokaže da, kad je u pitanju odgovornost za kršenje ljudskih prava, niko i nijedna zemlja nije iznad meðunarodnog prava". (kraj) gop