Podgorica, (MINA) – Bošnjaèka stranka (BS) ogorèena je oslobaðajuæom presudom u sluèaju Bukovica, ocjenjujuæi da je takva odluka apsurdna. Viši sud u Bijelom Polju u ponedeljak je ponovo, zbog nedostatka dokaza, oslobodio optužene za nehumano postupanje, torturu i nasilje prema graðanima muslimansko-bošnjaèke nacionalnosti u Bukovici. „Još jednom se desio sluèaj da zloèin postoji, a da zloèinaca nema“, navodi se u saopštenju BS dostavljenom agenciji MINA. Predsjednik te partije, Rafet Husoviæ, kazao je da on lièno, ali i svi crnogorski graðani, mogu sumnjati u iskrenost procesa koji je voðen, znajuæi šta se dogodilo u Bukovici. „To jest da su nevini ljudi ubijani, da je nad graðanima bošnjaèke nacionalnosti vršen teror, te da je posledica svega toga šest smrtnih sluèajeva i raseljavanje èitavog jednog prostora na kom su oduvijek živjeli ti ljudi“, pojasnio je Husoviæ. On je upitao kako to da sve ove èinjenice nisu bile dovoljan dokaz za Viši sud u Bijelom Polju da utvrdi da je rijeè o ratnom zloèinu koji zahtjeva procesuiranje i odgovarajuæu kaznu. „Èemu i kome onda služi program resornog ministarstva rada i socijalnog staranja za povratak ljudi u Bukovicu, ako je bjelopoljski Viši sud utvrdio da optuženi nijesu krivi i da se zloèin nije dogodio“, dodao je Husoviæ. Prema njegovim rijeèima, nejverovatno je da su optužbom oznaèeni konkretni izvršioci zloèina, a da na drugoj strani sud, zbog nedostatka dokaza, optužene oslobodi. U svemu tome, smatra Husoviæ, ili je pogriješio tužilac jer je optužio nevine ljude ili je pogriješio sud jer je oslobodio krive ljude. „Da li se u tome krije neèija greška, zla namjera ili pak nešto drugo, ja ne mogu znati, ali ako se sve to dešavalo na prostoru Crne Gore u kojoj se nije ratovalo, mislim da je za svo ovo vrijeme, nakon toga, bilo moguæe identifikovati izvršioce zloèina koji to uistinu jesu“, ocijenio je on. Husoviæ je apelovao „na današnju Crnu Goru“ da iznaðe moguænosti da se makar preko pravednih sudskih odluka suoèi sa prošlošæu. „Jer, izmeðu ostalog, i to je jedan od uslova meðunacionalnog razumijevanja, pomirenja, pa i ako hoæete evropskih integracija“, zakljuèio je on. (kraj) drv