• ponedjeljak, 04 avgust 2025

Deklaracija o zaštiti ekonomskih interesa politièki akt

Deklaracija o zaštiti ekonomskih interesa politièki akt
Niksiæ, (MINA-BUSINESS) – Predstavnici opozicionih partija u nikšiækom paramentu Socijalistièka narodna partija (SNP), Srpska narodna stranka (SNS) i Narodna stranka (NS) objasnile su danas da je Deklaracija o zaštiti opštinskih ekonomskih interesa politièki akt, kojim se želi zaštititi grad od aktuelne vlasti. Navodeæi neophodnost usvajanja Deklaracije iz opozicionih partija, na zajednièkoj press konferenciji ocijenjeno je da bi o ponuðenim pitanjima morao biti postignut konsenzus meðu svim partijama u parlamentu. Nikšiæki parlament raspravljaæe 13. oktobra o Deklaraciji o zaštiti ekonomskih interesa grada, kou su usvojile SNP, SNS, NS i Srpska radikalna stranka (SRS). Predsjednik Opštinskog odbora (OO) SNP-a Miomir Perunoviæ kazao je da je privatizacija u Crnoj Gori asocijacija na „pljaèku, kriminal i netranparentnost“. «Deklaracija je politièki akt èija je namjera da se aktuelnoj vlasti uputi još jedno upozorenje na katastrofalne posljedice dosadašnjeg arèenja nacionalnog bogatstva koje prijeti da od Crne Gore napravi državu bez buduænosti», kazao je Perunoviæ. On je upozorio na katastrofalne posledice eksploatacije prirodnih i privrednih potencijala nikšiæke opštine. «Graðani Nikšiæa sve èešæe pitaju šta su grad i oni sami dobili privatizacijom Pivare, Željezare, mještani Župe od eksploatacije Boksita. Šta je sa novim radnim mjestima», upitao je Perunoviæ. On je kazao da je i aktuelna privatizacija Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) i Rudnika boksita, kao i sve prethodne, obavijena veloma tajne, kako u vezi sa sadržinom ugovora, tako i po pitanju vlasnika. «Stoga je realno sumnjati da se u ovim poslovima nalaze interesi domaæih novokomponovanih biznismena i enormno bogaæenje onih na vlasti i oko vlasti», ocijenio je Perunoviæ. Predsjednik OO SNS-a Milutin Ðukanoviæ podsjetio je da je budžet nikšiæke opštine najniži u odnosu na broj stanovnika u Crnoj Gori i dodao da ta opština uèestvije sa 50 odsto prirodnih kapaciteta u reprolancu društvenog proizvoda KAP-a, EPCG i Rudnika Boksita. «Privatnik koji je radi u tom repro lancu – Dragan Brkoviæ, vlasnik Vektre, koja je otkupljivala aluminijum ispod berzanskih cijena, a prodavala repro materijal KAP-u iznad cijena koje su vladale na tržistu, sada dovozi avion vrijedan 12 miliona EUR u Podgoricu, što je koliko dva godišnja budžeta nikšiæke opštine», naveo je Ðukanoviæ. On je pozvao direktora Direkcije javnih prihoda da objasni gradjanima koliki je porez na dobit i dodatu vrijednost platilo preduzeæe Vektra èiji je vlasnik Brkoviæ, a javnog tuzioca da ispita kako neko može u tom i takvom periodu ostvari toliko bogatstvo. Ðukanoviæ je takoðe upitao šta je sa novcem od privatizacije Pivare, planiranim za rekonstrukciju pruge Nikšiæ – Podgorica. Predstavnik NS Savo Ðurðevac ocijenio je užasavajuæom èinjenicu da je Nikšiæ, pored ogromnih prirodnih resursa – vode, šuma, rude, najsiromašniji grad u Crnoj Gori. “Nikšiæ je bio privredna kièma Crne Gore, a na osnovu prirodnih potencijala trebalo da se ostvaruju odreðene koncesije. Od svega toga nema ništa i za sve je kriva vlast Mila Ðukanoviæa», rekao je Ðurðevac. U SNP-u se nadaju da æe ponuðena Deklaracija biti usvojena, u SNS-u «nemaju iluzije da æe odbornici vladajuæe koalicije glasati za, dok NS «ne bi željela da prejudicira ishod skupštinske rasprave». Deklaracijom se traži uplaæivanje koncesionih naknada po osnovu korišæenja prirodnih bogatstava sa podruèja nikšiæke opštine. U tekstu Deklaracije navodi se da je «u posljednjih deset godina Nikšiæ kontinuirano pljaèkan i uništavan zahvaljujuæi politici koja se vodi na republièkom nivou i centralizacijom svih prihoda». Dokumentom se poziva republièki tužilac da protiv odgovornih pojedinaca u Vladi pokrene postupak kriviène odgovornosti zbog nepoštovanja Zakona o koncesijama i nenamjenskog trošenja novca dobijenog po tom osnovu. Dokumentom se traži i hitno pokretanje postupka kod rebublièke Skupštine za izmjenu i dopunu zakona o privatizaciji i lokalnoj samoupravi, kako bi bila omoguæena decentralizacija vlasti u Crnoj Gori i veæe uèešæe opština u privatizaciji preduzeæa i korišæenja novca po osnovu koncesija. Zahtijeva se i da se Opština prethodno izjašnjava o svakoj buduæoj privatizaciji na njenoj teritoriji, uz moguænost izjašnjavanja na referendumu. Upozoreno je da se, ukoliko se republièka i lokalna vlast «ogluše» o zahtjeve Deklaracije, graðani «neposlušnošæu mogu izboriti za ono što im pripada». (kraj) mil/nem