• ponedjeljak, 04 avgust 2025

Dodatni porez na zarade ne doprinosi ozdravljenju privrede

Dodatni porez na zarade ne doprinosi ozdravljenju privrede
Podgorica, (MINA-BUSINESS) – Dodatno oporezivanje zarada u Crnoj Gori nije u duhu podrške procesima ozdravljenja privrede i otvaranja novih radnih mjesta i samo je dio mjera oèekivanih u ovoj godini u cilju voðenja restriktivne fiskalne politike, smatraju privrednici. Iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG) su poveæanje stope poreza na dohodak fizièkih lica na 15 odsto za zarade u neto iznosu od preko 480 EUR, ocijenili kao rješenje koje je nešto bolje od prvobitno predloženog. “Meðutim, ni ono nije u duhu podrške procesima ozdravljenja privrede i otvaranja novih radnih mjesta”, rekli su agenciji Mina-business predstavnici UPCG. Oni smatraju da se, ukoliko poveæanje poreza na zarade bude uticalo na smanjenje neto plata, može oèekivati smanjenje kupovne sposobnosti stanovništva i pad ukupne potrošnje. “Manja tražnja za proizvodima i uslugama privrednih subjekata æe se odraziti indirektno na smanjenje obima poslovanja preduzeæa i dodatno usporavanje ekonomskog rasta, uz rast sive ekonomije”, poruèili su iz UPCG. Sa druge strane, kako su objasnili, ukoliko poslodavci odluèe da neto zarade zadrže na postojeæem nivou i teret poreskog optereæenja preuzmu na sebe, to se može negativno reflektovati na njihovu tekuæu likvidnost i smanjene kapacitete investiranja u biznis u ovoj godini. Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) su ocijenili da je uvoðenje dodatnog poreza na ranijih devet odsto na dohodak fizièkih lica dio oèekivanih mjera u ovoj godini, koje su u kontekstu voðenja restriktivne fiskalne politike, smanjenja uèešæa javne potrošnje u bruto domaæem proizvodu (BDP), kao i ukupnog ogranièavanja troškova. „Poveæanje stope poreza ocjenjujemo kao privremenu mjeru, imajuæi u vidu strateška opredjeljenja Vlade za voðenje fiskalne politike sa najnižim poreskim stopama u regiji i šire, koja su prvenstveno usmjerena ka stvaranju primamljive investicione klime i povoljnog poslovnog ambijenta”, dodali su iz PKCG. Stopa poreza na dohodak fizièkih lica u Crnoj Gori, kako su podsjetili, i dalje je najniža u regiji, a naroèito u odnosu na EU. „Tako je porez na dohodak fizièkih lica, bez osloboðenja najnižih zarada u Austriji od 36,5 do 50 odsto, Italiji od 23 do 43 odsto, Maðarskoj od 18 do 36 odsto, Sloveniji od 16 do 41 odsto, Rumuniji 16 odsto”, precizirali su predstavnici PKCG. Oni su naveli da su tokom krize skoro sve zemlje EU znaèajno poveæale porez na dohodak fizièkih lica, kao i druge poreze. Predstavnici poslodavaca u Crnoj Gori smatraju da poveæanje bilo kog poreza, imajuæi u vidu veoma tešku ekonomsku situaciju koja se posebno negativno odražava na uslove poslovanja, dodatno ugrožava i dalji rad i tržišni opstanak preduzeæa uopšte. “Samim tim, treba podsjetiti na ono što èesto, a posebno u ovom trenutku, zaboravljamo, a što se svodi na èinjenicu da svako novo poresko optereæenje može imati kontra efekat za privredu, te uticati na poveæanje obima poslovanja u sivoj zoni i pad naplate fiskalnih prihoda”, rekli su iz UPCG. Oni su ocijenili da su posljednja javnosti poznata dešavanja, kada je u pitanju Predlog dopuna zakona o porezu na dohodak fizièkih lica, prošla u znaku zanemarivanja osnovnih naèela tripartizma. „Vlada se, kao treæi uèesnik u socijalnom dijalogu, oglušila o stavove i mišljenja UPCG kao predstavnika poslodavaca, kao i Saveza sindikata (SSCG) i Unije slobodnih sindikata (USSCG)“, tvrde u UPCG. Takav odnos, kako su objasnili, upuæivao je na zakljuèak da odgovornost po pitanju svih moguæih negativnih dešavanja u narednom periodu treba adresirati upravo na Vladu koja je navedenim postupanjem dovela pred „svršen èin“ ne samo UPCG i dvije sindikalne centrale, veæ i sve privredne subjekte i zaposlene u Crnoj Gori. „Tek nakon javnih istupa, predstavnici SSSCG i USSCG su dobili poziv za sastanak s premijerom. Takav poziv, na žalost, UPCG nije upuæen“, rekli su iz Unije. UPCG je, kako su saopštili njeni predstavnici, u prethodnom periodu u više navrata izražavala neslaganje s predloženim tekstom zakona, kao i sa jednostranim pristupom kreiranju takozvanih kriznih mjera, bez prethodnih konsultacija sa onima na koje se one odnose. „Tek kada se ponuðena rješenja te vrste budu kreirala na osnovama pune ravnopravnosti i tripartitne usaglašenosti sva tri socijalna partnera, možemo oèekivati da æe ona biti na fonu stvaranja okvira za održivost javnih finansija, opstanka i daljeg razvoja privrednih subjekata, kao i oèuvanja položaja i standarda zaposlenih“, dodali su iz UPCG. Iz PKCG su saopštili da su tokom januara održani sastanci izmeðu predstavnika Vlade i sindikata na temu uvoðenje kriznog poreza, na zahtjev SSCG i USSCG, ali da nijesu imali karakter pregovora u okviru Socijalnog dijaloga u kojem bi bili ukljuèeni predstavnici nacionalne organizacije privrede. „Karakter samog antikriznog poveæanja poreza na dohodak, odnosno zarade predstavlja mjeru koja se direktno odnosi na materijalni položaj zaposlenih, pa je bilo i za oèekivati da sindikati reaguju u cilju zaštite interesa svojih èlanova“, smatraju u PKCG. Crna Gora je, kako su kazali, i dalje zemlja sa veoma niskim stopama poreza i što ostavlja prostor da se u tom dijelu traže korekcije za budžetski deficit. „Koliko god neki smatraju da poveæanje poreza na dodatu vrijednost (PDV) ne bi dalo željene rezultate, mišljenja smo da je to uobièajen i oproban mehanizam uveæanja budžetskih prihoda. Osnovna stopa PDV-a na nivou je od svega 17 odsto“, rekli su predstavnici PKCG. Prema njihovim rijeèima, potrebno je svesti i sivu ekonomiju na najmanju moguæu mjeru, uvodeæi je u legalne tokove. „Procjena je da samo u turizmu na bazi sive ekonomije, izbjegne plaæanje znatnih poreskih obaveza nastalih iz prometa koji se realizuje u toj i srodnim djelatnostima“, zakljuèili su iz PKCG. (kraj) jlb/bvm