Beograd, (MINA) – Interes Crne Gore je da region zapadnog Balkana što prije dospije u društvo razvijenih evropskih država i ostvari svoje ciljeve, èlanstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu, ocijenio je veèeras crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ. On je u Beogradu razgovarao sa predsjednikom i èlanovima spoljno-politièkog odbora britanskog parlamenta. “Iskopristio sam priliku da im predstavim naše ocjene situacije na zapadnom Balkanu i ukažen na odreðene slabosti politike meðunarodne zajednice prema tom regionu”, kazao je Ðukanoviæ novinarima u Vili Crnogorka. On je dodao da smatra da bi drugaèije profilisanom politikom meðunarodne zajednice, u kojoj velika Britanija ima zapaženo mjesto, ciljevi zemalja zapadnog Balkana bili brže ostvareni. “Razgovori, poput današnjih, su prilika da se predstave ti predlozi i želim da vam kažem da smo se u toku razgovora veoma dobro razumjeli i da su sagovornici shvatili crnogorske argumente”, rekao je Ðukanoviæ. Prema njegovim rijeèima, važno je da svaka zemlja dobije priliku da ide ka evropskim i evroatlanskim ciljevima onom brzinom koja je u skladu sa njenim kapacitima. “Evropa nije sluèajno do sada afirmisala princip regate, odnosno da svako ulazi u zajednicu evropskih naroda i država onom brzinom, kojom sam pokaže da ima kapacitet da usvoji evropske standarde”, rekao je Ðukanoviæ i dodao da taj princip treba primjeniti i u sluèaju Srbije i Crne Gore. On je podsjetio da su u Istambulu Srbija i Crna Gora, kao državna zajednica (SCG), sprijeèene da postanu dio programa Partnerstvo za mir, s argumentacijom da ne saraðuju sa Hagom i da nije povuèena tužbu protiv zemalja NATO. “Niti jedan, niti drugi razlog ne tièe se Crne Gore, nego Srbije, a posljedice su zajednièke. Smatram da je to pozicija taoca. Danas Crna Gora, a možda sjutra Srbija. Zašto, kome to koristi? Nikome”, ocijenio je Ðukanoviæ. On smatra da postoji “izvjesna evolucija” u stavu britanskih i evrospkih zvaniènika o državnoj zajednici. Ðukanoviæ je rekao da je prije uoèavanja promjene stava o državnoj zajdenici samo zahvaljuæi tipièno balkanskom maniru iskrivljavanja meðunarodnih politièkih stavova bilo moguæe drugaèije interpretirati evropsku politiku prema SCG. “Nikada iz Crne Gore nijesmo preæutkivali ništa, niti jedan element koji se odnosio na evropsku politiku prema SCG. I da smo to željeli nijesmo mogli”, tvrdi on. Ðukanoviæ je podsjetio da je crnogorska vlast 2001. godine predložila da Crna Gora i Srbija budu nezavisne države. “I dalje smo na tom stanovištu, ali smo prihvatili zahtjev beogradske i evropske politike da odložimo svoj naum makar za tri godine i pružimo šansu zajednici, koju smo zajedno profilisali Beogradskim sporazumom”, kazao je Ðukanoviæ. On tvrdi da je Evropa tada jasno saopštila da preferira zajednicu, kao i da nikada nije dovodila u pitanje pravo država èlanica da u dogovorenom roku, nakon isteka trogodišnjeg aranžamama, na demokratskom referndumu provjere raspoloženje svojih graðana. “Jasno je da Evropa smatra da je zajednica racionalno rješenje. Isto tako ostavlja moguænost da Srbija i Crna Gora, saglasno svojim interesima, doðu do drugaèijeg rješenja u demokratskoj proceduri”, zakljuèio je Ðukanoviæ. (kraj) del