Podgorica, (MINA) – U Predlogu pravopisa savremenog crnogorskog jezika, koji je dostavljen Ministarstvu prosvjete i nauke, sporna su rješenja, kao i procedura kojom je predsjednik Savjeta za standardizaciju dostavio tu varijantu teksta, ocijenila je zamjenik predsjednika Savjeta Rajka Glušica. “Èlanovi Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika nijesu glasali niti o jednoj varijanti pravopisa tako da je ostalo nepoznato ko je veæina u Savjetu a ko manjina. Protiv poslate varijante izjasnilo se pet èlanova Savjeta, nije bilo glasanja pa ne znamo od ostalih pet èlanova ko je bio za koju verziju”, kazala je Glušica u intervjuu listu Pobjeda. Ona je objasnila da tri èlana Savjeta, koja iz objektivnih razloga ne prisustvuju sjednicama, - (Èedo) Vukoviæ, (Mirko) Kovaè i (Milenko) Peroviæ potpisali su Pravopisna naèela ali mišljenja dvojice njih o varijantama pravopisa, pristigla elektronskom poštom, nijesu uzeta u obzir, pošto nedvosmisleno preporuèuju dubletna rješenja. Prema njenim rijeèima, veoma vješto se miješaju naèela za pravopis sa samim tekstom Pravopisa. “Naèela je potpisalo deset èlanova Savjeta, meðu kojima i ja, pod uslovom da se najspornija, èetvrta taèka - normirati produkte ijekavskog jotovanja æ.ð.s,z, riješi dubletima. U suštini ostalih šest pravopisnih naèela nijesu sporni”, tvrdi Glušica. Prirodno je, kako je kazala, da ijekavica bude jedini izgovor “da se pridržavamo fonološkog principa, da zadržimo postojeæi standardni èetvoroakcentski sistem, da ne odstupamo od norme propisane Pravopisom srpskohrvatskog jezika iz 1960. osim ako drukèije ne nalaže savremena crnogorska jezièka praksa, da se ne vrši arhaizacija, niti da se uvode lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi”. “Najviše je zasmetalo to što su se produkti ijekavskog jotovanja propisali u najveæem broju sluèajeva kao jedini ispravni oblici i naravno glas Ÿ”, navela je Glušica. Èlanovi koji nijesu glasali za proslijeðeni tekst pravopisa, smatraju da suglasnik Ÿ ne treba uvesti u crnogorski standard iako je taj glas, kao produkt ijekavskog jotovanja, prisutan u svim narodnim crnogorskim govorima. “Frekvencija njegove upotrebe je veoma mala, broj leksema u kojima se javlja u savremenom jeziku je ogranièen pa je stoga ostao izvan standardnih pisama crnogorskog jezika". "Njegova upotreba nije obavezna, nije standardna ali je omoguæena onima koji je žele u odreðenim funkcionalnim stilovima”, pojasnila je Glušica. Predlozi èlanova koji nijesu glasali za naèela, kako je dodala, pružaju moguænost izbora, kroz dubletne forme govornik bira oblik koji æe koristiti u skladu sa svojim navikama i opredjeljenjima. “Koja æe prevagnuti u buduænosti vidjeæemo. Dajmo objema pravo na život. Ne smijemo ni jednu iskljuèivati. U situacijama u kakvoj je danas crnogorski jezik dubleti su najbolje rješenje. Pokrivaju sve govornike i niko ne može biti ugrožen”, smatra Glušica. Ona je ocijenila da je sistem rada u Savjetu, tokom izrade pravopisa bio pogrešan. “Mi smo dobili na poèetku rada gotovu verziju Pravopisa a onda pisali ili usmeno saopštavali primjedbe a naš predsjednik bi nam na sljedeæoj sjednici saopštio da su sve naše primjedbe odbijene jer one udaraju na osnovne vrijednosti crnogorskog jezika ili nijesu u skladu sa Pravopisnim naèelima ili to je norma srpskohrvatskog jezika a ne crnogorskog”, kazala je Glušica. Ona žali što Savjet nije mogao da se dogovori i što nije iskoristio istorijsku priliku koja mu je pružena. “Ovo je ozbiljan nauèni posao, treba se držati nauènih èinjenica i u nauci priznate metodologije izrade pravopisa. Zna se šta je standardni jezik, šta je književni jezik ili jezik književnosti a šta narodni govori. Neki èlanovi Savjeta izmeðu toga stavljaju znake jednakosti a toga nema nigdje na svijetu niti je lingvistika zabilježila takav sluèaj”, upozorila je Glušica. Ona je kazala da je standardni jezik varijetet jezika koji se smatra najprikladnijim u službenoj upotrebi i školstvu. Glušica je ocijenila da varijanta pravopisa koja je dostavljena Ministarstvu treba da proðe temeljnu raspravu o svim pravopisnim pitanjima i rješenjima koja nudi, a ne samo o ijekavskom jotovanju. (kraj) mil/žug