Budva, (MINA) - Pozicija Zapadnog Balkana neodvojiva je od evropskih i evroatlantskih asocijacija i politièke kulture koja se zasniva na poštovanju ljudskih prava i sloboda, ocijenio je danas crnogorski premijer Milo Ðukanoviæ. On je kazao da je najrealnija politièka opcija koja može da doprinese sveukupnom društvenom razvitku zemalja Zapadnog Balkana, zajednièka integraciona politika koja bi dugoroèno osigurala mir i izgradnju èvrstog sistema bezbjednosti. „Èvrsto vjerujem u našu zajednièku evropsku i evroatlantsku buduænost, što je siguran okvir za ostvarenje svih naših ciljeva, kroz jaèanje dobrosusjedstva i uèvršæenje regionalne stabilnosti uz prosperitetan ekonomski razvoj i bolji društveni i lièni standard naših graðana“, rekao je Ðukanoviæ u uvodnom izlaganju na meðunarodnoj konferenciji “Meðunacionalno i meðuetnièko pomirenje, vjerska tolerancija i ljudska bezbjednost na Balkanu” koja se održava u Miloèeru. „Prvi put imamo šansu da istorijski podvojene puteve balkanskih naroda prevaziðemo jedinstvenim okvirom, koji se zasniva na pravima i dužnostima, obavezujuæim za sve države u istoj mjeri. Imamo šansu za racionalan izbor koji ne proistièe iz emocija, veæ razboritosti u donošenju zajednièkih politièkih odluka“, naveo je Ðukanoviæ. On je istakao da je regionu neophodno unutrašnje pomirenje i brisanje naslijeðenih predrasuda, koje su kroz istoriju bile imanentne Balkanu. „Dalji razvoj dalekosežnih politièkih i ekonomskih ciljeva država Zapadnog Balkana zavisiæe od njihovog unutrašnjeg preobražaja, izgradnje djelotvornih pravnih i ekonomskih sistema koji æe dati novi podsticaj integracionoj dinamici“, smatra predsjednik Vlade Crne Gore. Prema njegovim rijeèima, na primjeru Crne Gore potvrdilo se da je na Balkanu moguæe izgraðivati i razvijati skladne odnose meðu razlièitim kulturama, vjerama i nacijama i da su balkanski narodi sposobni da žive zajedno. „U oèuvanju mira i uspostavljanju stabilnosti veoma važan putokaz nam je bila naša viševjekovna državna tradicija“, naveo je Ðukanoviæ. On je kazao da je Crna Gora kroz istoriju pokazivala visok senzibilitet prema manjinskim narodima, na šta su joj oni uzvraæali poštovanjem i privrženošæu. Ðukanoviæ je ocijenio da je sazrelo vrijeme da se uèini zajednièki napor u pravcu konkretnije demokratizacije zemalja Zapadnog Balkana. „Upravo je usljed naših naslijeðenih podijeljenosti, specifiènih istorijskih iskustava i razlièitih percepcija tih iskustava, dolazilo do meðusobnih nerazumijevanja“, rekao je crnogorski premijer. On je kazao da se Zapadni Balkan 21. vijeka okreæe buduænosti i ubrzano ostavlja iza sebe prošlost optereæenu mitovima, istorijskim, ideološkim, nacionalnim i vjerskim sukobima. „Smisao evropskih i širih evro-atlantskih povezivanja država Zapadnog Balkana je stvaranje zajednièkog politièkog i ekonomskog prostora djelovanja. Taj složeni proces æe nepovratno potiskivati nacionalistièke pretenzije“, naveo je Ðukanoviæ. Raniji podsekretar Ujedinjenih nacija i specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju Jasuši Akaši kazao je da je svjetska organizacija, iako nije idealna, i dalje nezamljenjiv okvir za meðunarodnu saradnju. On je naveo da meðunarodni konflikti nijesu isèezli i da æe u narednom periodu teškoæe predstavljati etnièki sukobi unutar država i terorizam. “Pred nama je ogroman izazov u vidu sprjeèavanja širenja konflikata i jaèanja mira”, istakao je Akaši. On smatra da se svijet nalazi na istorijskoj raskrsnici na kojoj i velike i male države moraju da pronaðu nove efikasne naèine i sredstva za obezbjeðenje opstanka i mira. “To je moguæe samo kroz zajednièke napore. Nema gotovih odgovora i rješenja”, kazao je Akaši. Na konferenciji u Miloèeru uèestvuje više od 100 liènosti iz vjerskog, nauènog i javnog života iz zemalja sa prostora bivše Jugoslavije, drugih država Balkana i Evrope, kao i iz Japana i Sjedinjenih Amerièkih Država. Organizator skupa je Evropski centar za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, u saradnji sa Vladom Crne Gore. (kraj) djs/žug